ANALIZA 52.000 ZNANSTVENIH RADOVA OD 2007. DO 2012.

Znanstvenici najviše članaka objavljuju u četrdesetim godinama

ZAGREB - Hrvatski su znanstvenici najaktivniji u svojim 40-tim godinama jer tada objavljuju najviše članaka, tvrdi prof. Kristian Vlahoviček, pročelnik Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu. On je, nedavno, analizirao 52.000 radova hrvatskih znanstvenika objavljenih od 2007. do 2012. godine.

- Analiza je obuhvatila oko 6800 osoba izabranih u znanstveno zvanje i zaposlenih na 211 institucija u sustavu znanosti - rekao je Vlahoviček. - Od ukupno 52.000 analiziranih članaka, njih 30.000 objavljeno je u časopisima koji imaju tzv. faktor odjeka (IF), to jest pokazatelj prosječne citiranosti radova u tim časopisima - pojasnio je Vlahoviček.

Najmlađi najkvalitetniji

- Hrvatski znanstvenici najaktivniji u svojim 40-tim godinama, no njihova je kvaliteta je nešto bolja u 50-tim godinama, unatoč tome što objavljuju nešto manje. Osobe iznad 65. ne čine veliki udio u ukupnoj populaciji znanstvenika, a analiza je pokazala da su u prosjeku najmanje produktivne - rekao je Vlahoviček. - Optimistično je da su naši najmlađi znanstvenici uspjeli objaviti najkvalitetnije radove, što bi trebalo biti jasna poruka- rekao je Vlahoviček koji podržava predloženi model Ministarstva znanosti.

- Ovaj model od ustanova traži određenu razinu odgovornosti prema društvenome novcu i ne omogućava baš svima da ostanu zaposleni, jednako onima koji su produktivni i onima koji to nisu, kao što je to često do sada bilo - ustvrdio je Vlahoviček.

Slično misli i prof. Boris Lenhard s Imperial Collegea u Londonu.

Jak projekt kao uvjet

- Treba uzeti u obzir da se plaće većine znanstvenika i sveučilišnh nastavnika u RH izravno financiraju iz proračuna. Stoga je obavezno umirovljenje nakon 65. godine najbolje rješenje i ja ga podržavam - rekao je Lenhard. - Treba postojati način da se onima koji su još uvijek znanstveno aktivni, produktivni i međunarodno relevantni omogući da apliciraju za projektna sredstva iz kojih bi mogli pokriti i svoju plaću nakon 65. godine. Iznimno, tu plaću moći će pokriti i institucija, sveučilište ili institut, iz internih sredstava, ali samo najzaslužijim uz preporuku međunarodnog savjetodavnog odbora - rekao je Lenhard.

Pomoćnik ministra za znanost Saša Zelenika ističe kako je namjera otvoriti vrata najboljim istraživačima.

- Naš je cilj otvoriti prostor za mlade i produktivne znanstvenike. No, želimo da u sustavu ostanu svi produktivni znanstvenici bez obzira na dob. Izvrsni znanstvenici iznad 65 godina mogu ostati u sustavu ako imaju jake projekte ili su važni svojoj instituciji pa će za njih osigurati sredstva - zaključio je Zelenika.

Lenhard: Iznad 65. nastavu mogu držati kao honorarci

- Ono što treba spriječiti pod svaku cijenu je razlog koji bi se u Hrvatskoj beskrajno zlorabio - zadržavanje sveučilišnih nastavnika u punom radnomo odnosu radi održavanja nastave - smatra Boris Lenhard. - Nastavnici iznad 65. godine koji nisu ostali u radnom odnosu kako aktivni i kvalitetni znanstvenici trebali bi smjeti držati nastavu samo kao honorarni suradnici, plaćeni po satu i samo za nastavu koju su stvarno održali. Nikakvo nositeljstvo kolegija bez samog održavanja nastave i nikakav puni radni odnos isključivo za nastavu ne bi smjeli biti dopušteni - istaknuo je Lenhard.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2022 05:05