VODIČ KROZ GMO Znanstveni pravorijek drukčiji je od predodžbe u domaćoj javnosti: U našoj zemlji nije odobren uzgoj nijedne GM kulture

Čim se u hrvatskoj javnosti spomene GMO (genetički modificirani organizam), nastane prava kolektivna histerija. U Hrvatskoj je GMO postala kratica i sintagma za sve odvratno, bezukusno, patvoreno, otrovno, pogubno za okoliš, protunacionalno, a u zastrašivanju građana nadmeću se podjednako nadristručnjaci i populistički političari.

No, znanstveni pravorijek o genetski modificiranoj hrani posve je drukčiji od predodžbe u našoj javnosti, zaključak je tribine “GMO u Hrvatskoj”, koju je prije nekoliko dana organizirao Zbor znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Donosimo kratki vodič o problematici GMO-a.

Što je GMO?

GMO je naziv koji se obično upotrebljava za organizme izmijenjene genetičkim inženjerstvom iako postoje i drugi postupci, tzv. klasične tehnike oplemenjivanja, kojima se mijenja genetička osnova organizma, odnosno kultivirane biljke.

Genetičko inženjerstvo obuhvaća skup metoda kojima je moguće izolirati gen za traženo svojstvo iz jednog organizma i prenijeti ga u drugi organizam zaobilaženjem spolnog razmnožavanja kao glavne prirodne metode razmjene gena.

Genetičko inženjerstvo “rođeno” je 1973. godine. Već tijekom 80-ih godina na tržište su stigli prvi lijekovi dobiveni u genetički modificiranim mikroorganizmina (npr. ljudski inzulin i hormon rasta).

No, prva GM biljka odobrena za konzumaciju stigla je tek 1994. godine: bila je to rajčica Flavr Savr koja se pojavila na američkom tržištu.

Koliko je biljki dosad genetski modificirano?

U proteklih četvrt stoljeća genetički je modificirano 29 komercijalnih biljnih vrsta. No, najčešće se u svijetu uzgajaju GM inačice soje, kukuruza, pamuka i pšenice.

Prema posljednjim dostupnim podacima, 2016. godine u svijetu je GM kulture uzgajalo 18 milijuna farmera u 26 zemalja, i to na više od 181 milijun hektara površine.

GM usjevi se najviše uzgajaju u Sjevernoj i Južnoj Americi, Kini, Indiji, Australiji, a u Europi u Španjolskoj, Portugalu, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Švicarskoj.

- Oko 60 posto proizvoda u američkim supermarketima sadrži GMO - kaže prof. Vladimir Mrša s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu.

Što pokazuju studije o GM hrani?

Genetski modificirane kulture nisu opasne po zdravlje ljudi, pokazale su brojne studije. Jednu od najopsežnijih u svibnju 2016. godine objavile su tri američke akademije: znanosti, inženjerstva i medicine. Ta studija na 400 stranica bila je rezultat rada povjerenstva koje je činilo 20-ak znanstvenika, od kojih gotovo svi iz akademske zajednice, a nijedan iz biotehnoloških kompanija Monsanto i DuPont. Povjerenstvo je analiziralo više od 1000 studija o GMO-ima, saslušalo svjedočanstva 80 svjedoka u nizu javnih studija te analiziralo 700 komentara dobivenih u javnosti. Prije dolaska na tržište GM proizvodi prolaze toliko stroge kontrole da kompetentni stručnjaci tvrde da su najtemeljitije provjeravani prehrambeni proizvodi koji se mogu naći na tržištu EU.

- Rigidni zahtjevi oko zdravstvene sigurnosti GM hrane doveli do toga je ona sada najsigurnija na tržištu - rekao je prof. Ivan-Krešimir Svetec s PBF-a.

Shutterstock

Povećava li biotehnologija prinos usjeva?

Studija triju američkih akademija iz svibnja 2016. godine pokazala je da nema dokaza da biotehnologija povećava prinos usjeva. Prošle godine New York Times je objavio analizu istraživačkog novinara Dannyja Hakima koja je pokazala da SAD i Kanada, koje koriste GM tehnologiju, u usporedbi sa zapadnom Europom, posebice Njemačkom i Francuskom, nisu imali značajne prednosti u prinosima po jutru obrađivane zemlje.

No, nedavno su talijanski znanstvenici objavili metaanalizu više od 6000 znanstvenih istraživanja, koja su provedena u posljednjih 20-ak godina u više zemalja svijeta (od Portugala, Češke i Španjolske, preko Južnoafričke Republike i Filipina, do Brazila, Kanade i SAD-a) koja je pokazala da GM kukuruz daje 25 posto veće prinose od običnog.

Tko su najveći proizvođači GMO-a?

Paradoksalno, sigurnosni zahtjevi vezani uz stavljanje GMO-a na tržište, u čemu su često prednjačili Zeleni, doveli su do drastičnog povećanja cijene njihova plasmana na tržište. Stoga se komercijalnom prodajom GM biljaka mogu baviti samo velike multinacionalne kompanije, koje i na taj način drže monopol. To su Bayer/Monsanto, Syngenta/ChemChina i DowAgrosciences/DuPont.

Genetsko inženjerstvo 2.0

Posljednjih pet godina razvija se nova i revolucionarna tehnologija manipulacije genoma CRISPR-Cas9 koja pruža neslućene mogućnosti primjene u medicini i biotehnologiji.

- CRISPR-Cas9 možemo nazvati ‘genetičko inženjersko 2.0’ ili smartphone genetičkog inženjerstva - kaže prof. Nenad Malenica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu i predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera (HUGI). Pojašnjava kako CRISPR omogućava jednostavno i efikasno prekrajanje vlastite DNK odabranog organizma bez dodavanja stranih gena i selektivnih biljega. Naglašava kako GM biljke dobivene novom tehnologijom u principu imaju male promjene u broju i slijedu nukleotida (slova DNK abecede), jednake onima koji se mogu dobiti klasičnim metodama oplemenjivanja.

- Zbog toga se trenutno, po uzoru na SAD, i u Europi razmatra mogućnost skraćivanja postupka autorizacije (stavljanja na tržište) biljaka dobivenih CRISPR tehnologijom. To bi značajno oslabilo monopol ‘velikih’ i otvorilo put na tržište malim kompanijama i sveučilištima koji dosad zbog visoke cijene regulatornog postupka stavljanja na tržište kultura dobivenih tehnikama genetičkog inženjerstva nisu mogli biti konkurentni - istaknuo je Malenica.

Slučaj “zlatne riže”

To je genetički modificirana riža kod koje je aktiviran biosintetski put beta karotena iz kojeg se sintetizira vitamin A u endospermu sjemena, dijelu riže koji se koristi u prehrani. Projekt zlatne riže trajao je od 1982. godine do 2000. godine, kada je uspješno završen dobivanjem laboratorijske sorte riže s povećanim udjelom provitamina A.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da danas između 250.000 i 500.000 azijske djece pati od nedostatka vitamina A, što je u najblažem slučaju uzrok sljepoće u starosti od šest mjeseci do pet godina, a u polovici ovog broja ishodi su teža oboljenja i smrt.

Zbog snažnih anti-GM prosvjeda zlatna riža nikada nije došla do svoje ciljne skupine, tako da i danas, 16 godina kasnije, barem 100.000 djece godišnje umire od posljedica nedostatka vitamina A.