Južnoafrička varijanta (B.1.351) dokazana je u 15 uzoraka većinom povezanih s putovanjima izvan Hrvatske i njihovim bliskim kontaktima. Ostali rezultati pokazuju značajan udio prisutnosti britanske varijante (B.1.1.7) i njen udio je porastao u odnosu na početak praćenja. Drugih varijanti od značaja u Hrvatskoj nismo dokazali, kaže vodeći hrvatski epidemiolog dr. Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Kada su krajem prošle godine odobrena prva cjepiva protiv covida-19, diljem svijeta zavladala je euforija da bi masovno cijepljenje moglo brzo dovesti do kraja pandemije koronavirusa. No, cijepljenje u većini zemalja ide bitno sporije nego se očekivalo, a cijelu su situaciju zakomplicirale nove varijante SARS-CoV-2 koje se brže šire i vjerojatno izazivaju težu kliničku sliku od izvornog soja koronavirusa iz Wuhana.
Mutirane varijante
- U Hrvatskoj se prati pojava novih odnosno mutiranih varijanti SARS-CoV-2 koji prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije spadaju u sojeve koja antigeno različite od prevladavajućih varijanti ili koja ima drugačije značajke s utjecajem na sposobnost uzrokovanja bolesti kod ljudi - takozvane varijante koje izazivaju zabrinutost. Za sada postoje tri takve varijante od posebne zabrinutosti: južnoafrička (B.1.351), britanska (B.1.1.7) i brazilska varijanta (P1) - rekao je Kaić.
Kod detektiranja novih varijanti našim epidemiolozima pomažu europski stručnjaci.
- U okviru praćenja mutiranih varijanti određeni broj uzoraka prema epidemiološkim ili kliničkim kriterijima testira probirnim testom za otkrivanje tih mutiranih varijanti te se šalje na detaljniju analizu (sekvenciranje) u Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Do današnjeg dana na sekvenciranje je ukupno poslano gotovo 4000 uzorka, od čega se uspjelo uspješno sekvencirati oko 2500 uzoraka - dodao je Kaić.
Posebne mjere na granici
Kao i u ostalim europskim zemljama i u Hrvatskoj se u slučaju detekcije južnoafričkog i brazilske varijante, protiv kojih su postojeća cjepiva manje učinkovita, primjenjuju strože mjere.
- Prilikom sumnje i laboratorijske potvrde slučajeva uzrokovanih južnoafričkom i brazilskom varijantom primjenjuju se posebne epidemiološke mjere. Primjerice, ako se na temelju anamneze ili rezultata probirnog testa za nove varijante, otkrije da je bolesnik zaražen navedenim varijantama virusa, samoizolacija/karantena kontakata traje 14 dana od zadnjeg kontakta sa zaraženom osobom, a bliske kontakte osoba za koje se sekvenciranjem utvrdi da su zaraženi varijantom koja izaziva zabrinutost, treba testirati na SARS-CoV-2 zadnjeg dana karantene - pojasnio je Kaić.
WHO o indijskoj varijanti
Također, kako bi se spriječilo širenje južnoafričke i brazilske varijante, na granici se primjenjuju posebne mjere prema putnicima koji dolaze iz zemalja gdje su one jako raširene.
- Te osobe trebaju pri ulasku u Hrvatsku imati negativan PCR nalaz koji nije stariji od 48 sati i određuje im se mjera zdravstvenog nadzora karantene/samoizolacije u trajanju od 14 dana. Od prošlog tjedna se te mjere odnose i na osobe koje dolaze iz Indije - naglasio je Kaić.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je prošli tjedan kako je tzv. indijska varijanta koronavirusa B. 1.617, za koju se vjeruje da je razbuktala epidemiju covida-19 u Indiji, otkrivena u uzorcima iz 17 zemalja. Ipak, WHO je B. 1617 proglasio tek "varijantom od interesa", a ne "zabrinjavajućom varijantom" što bi značilo da je opasnija od izvorne varijante koronavirusa jer se, primjerice, brže širi, smrtonosnija je ili otpornija na cjepivo.