Dok je arheolog Giles Hamm istraživao teren na području Flinders Ranges u Australiji s aboridžinskim starješinom Cliffordom Coulthardom, njegov kolega je "osjetio zov prirode" i morao je izaći iz automobila i otići obaviti nuždu. "Cliff i ja popeli smo se kanjonom iznad korita potoka i pronašli smo ovaj čudesan izvor okružen pećinskim slikama", ispričao je Hamm za ABC News.
Arheolozi su pronašli zaklon u stijeni čiji je strop bio zacrnjen, što je bio znak da su ljudi na tom mjestu palili vatru unutar pećinskog zakona. Istraživanjem su utvrdili da su pronašli nastambu koju su koristili ljudi prije čak 49 tisuća godina. Na tom mjestu pronašli su 4,300 predmeta i dvjesto komadića kostiju.
Prema genetičkom istraživanju objavljenom u rujnu na Sveučilištu u Copenhagenu, australski aboridžini najstarija su neprekinuta civilizacija na svijetu i potječu od prvih ljudi koji su otišli iz Afrike. Do sada su znanstvenici smatrali da su prvi ljudi u Australiju došli prije 50 tisuća godina, ali Hamm smatra da njihova prisutnost na jugu Australije prije 49.000 godina naznačuje kako su do sjevernih krajeva kontinenta morali doći znatno ranije, možda prije 55 tisuća ili 60 tisuća godina, kako prenosi Sky News.
Na mjestu koje su otkrili pukim slučajem, aheolozi su pronašli dokaze ljudskog odnosa s prahistorijskom životinjom Diprotodon optatum, najvećim tobolčarem koji je hodao Zemljom sa svojih 2 metra visine i 2,5 tone težine.
Najveći tobolčar koji je hodao Zemljom sa svojih 2 metra visine i 2,5 tone težine bio je lovina prvih Aboridžina
Pronađene kosti odraslih primjeraka tih životinja u pećini na grebenu daje zaključiti da su aboridžini lovili te životinje, te ih dopremali u svoje sklonište.