LAUREAT

VELIKO PRIZNANJE ZNANSTVENIKU Davor Solter prvi Hrvat s kanadskom verzijom Nobela

 Neja Markičević / CROPIX

Gairdner International Award najvažnija je kanadska nagrada za biomedicinske znanosti i predstavlja za mene veliku čast. Uz nagradu March of Dimes to je najvažnije priznanje za moj znanstveni rad, kaže prof. Davor Solter, jedan od najuglednijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu.

Davor Solter, koji već desetljećima živi u inozemstvu, nedavno je postao laureat nagrade Gairdner, poznate i kao “kanadski Nobel”. Riječ je o nagradi u iznosu od oko 100.000 kanadskih dolara koju od 1957. godine dodjeljuje kanadska zaklada Gairdner za izvanredna dostignuća u temeljnim istraživanjima koja utječu na ljudsko zdravlje. Među dobitnicima nagrade Gairdner je i 87 Nobelovih laureata. Davor Solter prvi je hrvatski znanstvenik koji je osvojio ovu prestižnu nagradu.

Život u dijaspori

Davor Solter rođen je u Zagrebu 1941. godine u liječničkoj obitelji. U Zagrebu je završio osnovnu školu, Klasičnu gimnaziju dok je na Medicinskom fakultetu diplomirao 1965. godine te doktorirao 1971. godine. Od 1973. godine živi u inozemstvu: 20 godina radio je na poznatom Institutu Wistar u Philadelphiji, a zatim je 15 godina bio direktor Instituta Max Planck za imunobiologiju u Freiburgu. Solter je zatim od 2008. do 2013. godine bio istraživački direktor Instituta za medicinsku biologiju u Singapuru.

- Sada sam u mirovini, ali još uvijek povremeno radim. Trenutno živim između Bar Harbora u saveznoj državi Maine i Taosa u Novom Meksiku, ali svake godine provedem tri mjeseca u Bangkoku. Tamo moja supruga Barbara Knowles i ja pomažemo te savjetujemo mlade znanstvenike u SISCR-u, jednom malom institutu za istraživanje matičnih stanica - rekao je prof. Solter.

Pionir kloniranja

Solterova specijalnost je razvojna biologija, a nagrada Gairdner dodijeljena je njemu i Azimu Suraniju s Cambridgea za otkriće genomskog utiska (imprinting) kod sisavaca.

- Za sisavce je bitno da su i majčin i očev genom prisutni u oplođenoj jajnoj stanici. Ako je samo jedan od njih prisutan, neće biti normalnog razvoja, a proces koji određuje hoće li kopija gena biti aktivna ili neće događa se tijekom formacije spolnih stanica - pojasnio je u ranijem razgovoru za Jutarnji list prof. Solter. On je, također, i jedan od pionira kloniranja, a smatra da smo daleko od kloniranja ljudi. No, Davor Solter pozitivno misli o ideji da se kloniranje iskoristi za spas vrsta, kao sjevernog bijelog nosoroga čiji se broj primjeraka sveo na svega dvije ženke.

- Mislim da bismo mogli pokušati s kloniranjem. Nadam se da su sačuvali neke stanice mužjaka. To bi se vjerojatno moglo napraviti koristeći jajašca i embrije nekih drugih podvrsta nosoroga - rekao je prof. Solter.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 00:04