PIŠE TANJA RUDEŽ

VELIKI TJEDAN ZA ZNANOST Junona stigla do Jupitera, Sojuz do ISS-a, slavi se Teslin rođendan...

 Wikipedia, NASA, Pixabay

Protekli tjedan u znanosti obilježili su događaji iz bližeg i daljeg svemira.

Sonda Junona uspješno u Jupiterovu orbitu

Na početku tjedna, veliko veselje u NASA-i. Nakon pet godina putovanja, tijekom kojih je prešla 2,8 milijardi kilometara, američka letjelica Junona uspješno je ušla u Jupiterovu orbitu. Složeni manevar ulaska u Jupiterovu polarnu orbitu, na 5000 kilometara od toga divovskog planeta, trajao je 35 minuta.

- Ovo je najteža stvar koju je NASA napravila - slavodobitno je rekao Scott Bolton, voditelj misije Junona. Iako se slaže da „parkiranje“ u Jupiterovu orbitu spada u delikatne manevre, komentator svemirskih misija Ante Radonić smatra da je spuštanje rovera Coiuriosity na površinu Marsa u kolovozu 2012. godine bilo mnogo zahtjevnije. Oko 1,1 milijardu dolara vrijedna misija Junona 9. studenoga počet će istraživanja koja će potrajati do veljače 2018. godine kada će letejelica ući u Jupiterovu atmosferu i izgorjeti.

NASA

Ruski Sojuz prevezao troje astronauta na ISS

Dok su u NASA-i slavili, ruski Sojuz uspješno je prevezao troje astronauta na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). Američka astronautkinja Kathleen Rubins, ruski kozmonaut Anatolij Ivanišin i japanski astronaut Takuyo Onishi na ISS-u će boraviti četiri mjeseca. Bio je to prvi let Sojuza nove generacije do ISS-a, koji je jedan od najboljih primjera globalne suradnje u znanosti jer uključuje 15 zemalja. ISS je lansiran 1998. godine, a od 2000. godine na postaji borave ljudske posade koje se smjenjuju u prosjeku svakih šest mjeseci. Na svemirskoj postaji, koja kruži oko Zemlje na visini od 400 km, trenutno boravi šestero astronauta.

Wikipedia

Novi planet

Američki astronomi otkrili su prvi planet koji kruži oko tri zvijezde, a nalazi se u zviježđu Kentaura, na udaljenosti od 340 svjetlosnih godina od Zemlje. Otkriće ove neobične svemirske konfiguracije objavljeno je u prestižnom časopisu Science. Novotkriveni planet, po imenu HD 131399Ab, ima masu četiri puta veću od Jupiterove, a kruži oko usamljene zvijezde čija je masa 80 puta veća od Sunčeve. Međutim, planet i zvijezda zajedno orbitiraju oko para zvijezda.

This artist's impression shows a view of the triple-star system HD 131399 from close to the giant planet orbiting in the system. The planet is known as HD 131399Ab and appears at the lower-left of the picture. Located about 320 light-years from Earth in the constellation of Centaurus (The Centaur), HD 131399Ab is about 16 million years old, making it also one of the youngest exoplanets discovered to date, and one of very few directly imaged planets. With a temperature of around 580 degrees Celsius and an estimated mass of four Jupiter masses, it is also one of the coldest and least massive directly-imaged exoplanets.
ESO/L. Calçada

Veterinari bi zabranili homeopatsko liječenje životinja

Oko tisuću britanskih veterinara potpisalo je peticiju kojom se poziva na zabranu izdavanja homeopatskih sredstava životinjama.

- Smatramo da bi veterinari danas trebali prakticirati medicinu 21. stoljeća – izjavio je za BBC Danny Chambers, veterinar iz Devona koji je pokrenuo potpisivanje peticije. Dosad je peticiju potpisalo više od tisuću britanskih veterinara. Chambers tvrdi da propisivanje homeopatskih pripravaka životinjama ugrožava njihovo zdravlje i ne zadovoljava standarde što ih zahtijeva znanstvena veterinarska praksa.

Pixabay

160. rođendan Nikole Tesle

Naposlijetku, svoj redoviti tjedni pregled završavam današnjim 160. rođendanom velikog Nikole Tesle (1856.-1943.). „ Čovjek koji izumio 21. stoljeće“, „čarobnjak“ i „izumitelj snova“, kako Teslu nazivaju njegovi biografi, rođen je u noći 9. na 10. srpanj 1856. godine u Smiljanu kod Gospića u obitelji pravoslavnog svećenika. Iza Tesle je ostalo više od 700 izuma, no moderno je čovječanstvo najviše zadužio sa svojih sedam osnovnih patenata višefaznog sustava izmjenične struje koje je 1888. otkupio industrijalac George Westinghouse. Na temelju toga 1896. sagrađena je hidrocentrala na Niagari da bi se zatim višefazni sustav proširio svijetom i postao Teslin najveći spomenik jer se i danas svuda koristi.

Njegovi su patenti bili i temelj radiotehnike, no Nobelova nagrada za fiziku 1909. pripala je Talijanu. Tek nakon Tesline smrti 1943. američki je Vrhovni sud priznao da je on, a ne Marconi, otac radiotehnike. Neki istraživači i povjesničari znanosti smatraju da je Tesla zaslužan za otkriće X zraka, za koje je Nijemac Wilhelm Conrad Roentgen 1901. dobio Nobelovu nagradu, te za otkriće elektrona, za koje je Nobel 1906. pripao Britancu Josephu Thompsonu. Mnogi tvrde da se Teslu može smatrati i pradjedom interneta jer se još prije 100 godina zalagao za ideju “svjetskog sustava za povezivanje komunikacija”.

Wikipedia

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. listopad 2022 13:40