Velika analiza BBC-jevog urednika: Je li ipak došlo vrijeme da se život vrati u normalu?

Pretjeruju li vlada i mediji u pogledu koronavirusa? Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu? To su velika pitanja, a s obzirom na trenutno stanje ekonomije, itekako zaslužuju pažnju, piše Fergus Walsh, urednik zdravstvene rubrike BBC-ja.

Počnimo s nekim pozitivnim vijestima koje potkrepljuju sve češći stav koji se može naći na društvenim mrežama da je korona završena priča. Stopa teško oboljelih i umrlih nastavlja se smanjivati kao i broj osoba u bolnicama. Na vrhuncu koronakrize, u Velikoj Britaniji je bilo 20.000 hospitaliziranih, a sad ih je manje od 800.

U jednom trenutku, odjeli intenzivne njege bili su puni oboljelih od Covida-19, mnogi od njih na respiratorima. Srećom, i broj osoba na respiratorima već dugo pada pa ih je od tadašnjih 3.300 sada tek 64. Iako se broj umrlih računa na različite načine, neosporno je da nakon vrhunca u travnju broj umrlih od koronavirusa stalno pada.

Brojke padaju

Ako pogledamo samo broj onih koji su umrli 28 dana nakon dijagnoze, broj takvih slučajeva smanjio se za 99 posto te od nekadašnjih 1.000 dnevno sada iznosi manje od 10. Za usporedbu, u Velikoj Britaniji svaki dan od raka prostate umre 30 muškaraca, a od raka dojke, 30 žena. Niti jednu od tih brojki ne gledamo svaku večer na televiziji za razliku od statistika vezanih uz koronavirus.

Istina, broj oboljelih opet raste u posljednjih nekoliko mjeseci, no to je dijelom zbog povećanog broja učinjenih testova. Broj uzetih briseva udvostručio se od početka srpnja. Veći broj testova znači i veći broj oboljelih, no to se zasada još nije odrazilo na broju hospitaliziranih.

Stvari su se u Velikoj Britaniji doista promijenile.

- Pogledate li kakvo je stanje bilo u ožujku i travnju, imali smo puno veći broj ljudi pod sumnjom na zarazu te 1.000 slučajeva u domovima za starije. Sada se inficiraju mnogo mlađi ljudi od kojih mnogi i nisu bolesni, kaže profesor Carl Heneghan sa Sveučilišta Oxford.

- Kao drugo, virus cirkulira u mnogo manjoj mjeri. S društvenim distanciranjem ljudi će doći u doticaj s malom količinom virusa i rjeđe će se teško razboljeti.

U bolnicama se oporavlja znato veći postotak ljudi. Liječnički timovi sada puno bolje razumiju ovu bolest i znaju kako se protiv njega boriti i koje lijekove koristiti. Globalno, broj potvrđenih slučajeva prešao je 24 milijuna, a svaka četiri dana zarazi se još milijun ljudi.

Od početka pandemije, umrlo je 800.000 ljudi što je znatno manje od stope umiranja od nekih drugih zaraznih bolesti poput tuberkuloze od koje svake godine umre oko 1,5 milijuna ljudi, no koja se uspješno liječi antibioticima.

Početno pitanje

No vratimo se na početno pitanje: je li vrijeme da se vratimo normalnim životima?

Ako pod tim mislite na povratak djece u učionice, tada je odgovor - da. Dokaz tome je da djeci ne prijeti visok rizik obolijevanja od Covida-19, no manjak obrazovanja svakako će im naštetiti.

A što je s nama ostalima? Nema sumnje da Covid-19 može biti teška bolest. Tek počinjemo razumijevati dugotrajne posljedice ove bolesti. Što ste stariji, rizik je veći - iako imunološki sistem zdravog 70-godišnjeg sportaša može biti jači od sistema pretilog 30-godišnjaka koji se uopće ne kreće.

Statističar, profesor David Spiegelhalter, procijenjuje da je rizik od smrti kod 80-godišnjaka čak 500 puta veći nego kod 20-godišnjaka. Ali, daleko smo još od proglašenja pobjede nad ovom bolešću. Na svoje oči sam vidio ljude na intenzivnoj njezi koji su prije bili posve zdravi, piše BBC-jev urednik. To je bolest koja je opasna uglavnom za starije, no ima slučajeva i kad je pokosila mlađe osobe.

Ono što svi želimo znati je što će se događati ove jeseni.

No, još uvijek je ljeto, a respiratorni virusi ne cirkuliraju baš mnogo ljeti. Mnogo vremena provodimo na otvorenom i držimo se razmaka. Ja osobno se ne mogu sjetiti kad sam nekome zadnji put stisnuo ruku. Do sada je virus imao manje šansi da skoči s jednog čovjeka na drugog. Ali koronavirus je još uvijek ovdje, piše BBC-jev urednik.

Sljedeći tjedni su ključni

Sljedećih par tjedana će biti ključno i tada ćemo vidjeti hoće li broj novozaraženih snažno skočiti kad se otvore škole i fakulteti te kad počnemo više vremena provoditi na zatvorenom.

- Znamo da dolaskom zimskih mjeseci respiratorni virusi više kolaju. To znači da još nije gotovo i da bi se stvari još uvijek mogle pogoršati, kaže virologinja, profesorica Wendy Barclay s Imperial Collega u Londonu.

Znakovi upozorenja već stižu iz Francuske gdje se povećava ne samo broj zaraženih već i broj teže oboljelih.

Oko 800 pacijenata bude zaprimljeno u bolnice svakoga tjedna, što je povećanje u odnosu na 500 prije šest tjedana, kazao je premijer Jean Castex. Maske za lice su sad obavezne na području grada Pariza.

Ministar zdravstva Velike Britanije, Matt Hancock, kazao je da je 'drugi val vrlo velike opasnost'.

- Pogrešno je misliti da je sve završeno, kaže profesor Carl Heneghan. - Virus još uvijek kruži i ako se previše opustimo, broj oboljelih će opet porasti. Važno je da ljudi drže distancu i redovito peru ruke.

Više švedskog pristupa

Voljeli bismo vidjeti više švedskog pristupa gdje zatvaranja skoro da i nije bilo, a škole su čitavo vrijeme bile otvorene.

- Nije da oni ništa nisu činili, no pozivali su ljude da se ponašaju odgovorno i zaštite se. To znači da su restorani bili otvoreni, ali ljudi su sami pazili na društveno distanciranje svjesni što se od njih traži.

Također, bilo bi korisno znati koliko je ljudi imuno na Sars-CoV-2.

Možda jedan do deset ima antitijela, a tu su i T-stanice koje igraju također važnu ulogu u uništavanju zaraženih stanica.

- Postoje dokazi da barem neki od postojećih proteina od četiri sezonska koronavirusa koji izazivaju običnu prehladu, mogu reagirati zajedno s T-stanicama, pa bi u borbi protiv Covida moglo pomoći i ako smo nedavni bili zaraženi nekim od tih koronavirusa, kaže profesorica Wendy Barclay.

Virus ostaje

Ona također smatra da je virus tu da ostane.

- Mislim da se Sars-CoV-2 uspješno prebacio sa životinja na ljude i šanse da ga se u potpunosti riješimo su vrlo male. Naša najbolja nada je cjepivo koje bi pomoglo da se zaštite najugroženiji.

U svakom slučaju, sada smo pripremljeniji za eventualni drugi val nego na početku epidemije, kaže Eleanor Riley, profesorica imunologije sa Sveučilišta Edinburgh.

- Mislim da ćemo vidjeti povećanje broja slučajeva, no mislim da neće biti toliko teških slučajeva i hospitalizacija kao u travnju, kaže Riley.

- Sada znamo puno više o rizicima i možemo zaštititi najstarije i one s ozbiljnih zdravstvenim problemima, a ostali mogu nastaviti s normalnim životima.

To znači da mi i dalje u svojim rukama imamo savijanje krivulje. Društvenno distanciranje i higijena su i dalje važni. Ako se ne možete sjetiti koliko vas je ljudi posjetilo u vašem vrtu, ili koliko ste ljudi prevezli autom do trgovine, onda se barem sjetite oprati ruke i ne približavati se previše nekome s kime ne živite. Mnogi se i dalje boje što nam donosi jesen, zaključuje BBC-jev urednik zdravstvene rubrike.