EPIDEMIJA ZLOĆUDNIH BOLESTI

UGLEDNI HRVATSKI ZNANSTVENIK IVAN ĐIKIĆ O 'ČUDESNIM SASTOJCIMA' KOJI SE REKLAMIRAJU NA TV-u 'Ne postoji pripravak koji štiti od karcinoma'

 Duje Klarić / CROPIX
 

Našeg znanstvenika Ivana Đikića ne treba posebno predstavljati. No, za našu temu bitno je napomenuti da je taj liječnik i doktor medicinskih znanosti, među ostalim funkcijama, bio i voditelj Laboratorija za istraživanje tumora pri splitskome Medicinskom fakultetu, kao i laboratorija za molekularnu biologiju tumora u Ludwigovu Institutu za istraživanje raka u Švedskoj, a 2002. je postao redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, piše Slobodna Dalmacija.

Stoga je idealan sugovornik za temu o "liječenju" karcinoma raznim suplementima i "čudesnim" sastojcima koji se reklamiraju na televizijama ili portalima, a nude ih nekritički i neki liječnici.

Također, Đikić je komentirao veliku pojavnost svih vrsta karcinoma u Hrvatskoj, kao i malu stopu preživljenja nakon dijagnoze.

Što mislite o resveratrolu koji je na neki način postao hit u ljekarnama? Ima li onih nekih ozbiljnih antikancerogenih svojstava?

– Resveratrol je prirodni polifenol koji djeluje kao antioksidans i poboljšava djelovanje mitohondrija. Resveratrol je najviše poznat u javnosti kao nutrijent pronađen u voću i crvenom vinu koji je povezan s pomlađivanjem (anti-aging) i zaštitom od brojnih bolesti. Pokazano je da u stanicama u kulturi i u mišjim modelima reservatrol ima određeno antitumorsko djelovanje, no još uvijek nije razjašnjen mehanizam takvog djelovanja. Usprkos dosta velikom broju pretkliničkih podataka i studija, do sada ne postoje nikakvi klinički podaci o korisnom djelovanju u sprječavanju pojave tumora kod ljudi.

Za acetilsalicilnu kiselinu (aspirin, andol) pojavili su se neki "dokazi", tj. studije koje su ukazale da bi mogla imati antikancerogena svojstva?

– Točno je da postoji nekoliko velikih studija i preporuka američkih tijela za prevenciju tumora koje pokazuju da uzimanje niskih doza aspirina korelira sa smanjenom incidencijom pojave tumora, posebice tumora debelog crijeva. Pokazano je da aspirin ne djeluje na sve tumore podjednako, te da blokira djelovanje enzima koji su uključeni u upalne procese koji u debelom crijevu potiču pojavu tumora. Stoga je preporučeno da se prije bilo kakvog uzimanja aspirina pacijenti konzultiraju sa svojim liječnicima koji će definirati korisnost preventivnog uzimanja aspirina. Dakle, ne smijemo zaključiti da aspirin štiti od svih tumora i ne smijemo ga koristiti nekritički.

Postoji li neka biljka, medikament, koji biste savjetovali našim čitateljima da uzmu ako se žele zaštititi od karcinoma?

– Ne postoji ni jedna biljka, ili medikament, koja se može pripisati kao zaštita od karcinoma. Pojava karcinoma je prekompleksna pojava koja se ne može limitirati jednim medikamentom ili pripravkom.

Na televiziji se često čuju reklame da bi ljudi trebali više piti pojedine vitamine i tvari iz skupine antioksidansa, te tako utjecati na prevenciju od malignih tumora.

– Antioksidansi se daju kao dodaci hrani i prečesto se reklamiraju kao čudesni pripravci koji pomlađuju te liječe sve, od tumora, neurodegenerativnih bolesti, infarkta, moždanog udara... No to zasigurno nije istina. Tu je više riječ o komercijalnom triku onih koji prodaju te pripravke. Antioksidansi u prevelikim količinama mogu također štetiti. Povećana razina oksidativnih sastojaka uzrokuje oštećenja stanica, a redox potencijal se ostvaruje metaboličkim putevima unutar same stanice, a ne uzimanjem golemih količina antioksidansa u hrani. Upravo zbog nedokazanog učinka antioksidansi se ne prodaju kao lijekovi, nego se uzimaju kao prehrambeni dodaci na vlastitu odgovornost.

Što mislite o namirnicama i tvarima koje se često reklamiraju kao zaštita od raka kao što su: kurkuma, zeleni i crni čaj, đumbir, klinčić, češnjak, shiitake i maitake gljive, alfa lipoična kiselina, L-glutation, pelin... Ima li dokaza da djeluju i biste li ih i vi preporučili?

– Ljudi trebaju imati slobodu uzimati neštetne sastojke i razne odobrene dodatke hrane, no ne bih preporučio ni jedan od nabrojenih sastojaka kao zaštitu od raka jer nisu dokazani da tako djeluju.

Koliko hrana može utjecati na nastanak karcinoma, te na oporavak od maligne bolesti?

– Poznato je dugi niz godina da prehrana i stil života direktno utječu na pojavu pojedinih vrsta tumora. Jedan od zanimljivih primjera jest pojava tumora želuca kod Japanaca zbog jedenja neobrađene hrane, dok je puno češća pojava tumora debelog crijeva kod Amerikanaca zbog njihove prehrane. Nakon Drugog svjetskog rata, Japanci koji su se preselili u Kaliforniju povećano su obolijevali od pojave debelog crijeva, a ne želuca, zbog promjena u prehrambenim navikama.

Pazite li vi što jedete? Izbjegavate li mesne prerađevine pune aditiva?

– Pokušavam se hraniti raznoliko i kvalitetnim sastojcima.

Idete li na sistematske preglede?

– Redovito. I proaktivno.

Pijete li možda vi i vaša obitelj neke posebne pripravke da biste se na neki način zaštitili od mogućeg nastanka karcinoma?

– Ne pijemo jer ne postoji ni jedan jedini pripravak koji će nas zasigurno zaštititi od pojave tumora.

Što je onda, po vašemu mišljenju, najbolja prevencija od malignih bolesti?

– Mislim da svaka osoba treba živjeti prema svojim potrebama i u skladu sa svojom okolinom, što uključuje kvalitetnu prehranu, mir i zadovoljstvo u radu i privatnom životu, izbjegavanje stresa i izlaganja vanjskim faktorima koji utječu na razvoj tumora. Ljudi trebaju odlaziti na preventivne pretrage i biti pažljivi u ranom prepoznavanju promjena na svom tijelu. No, sve to ne znači da smo tim preventivnim mjerama zaštićeni od pojave tumora. Postoje dodatne individualne razlike koje ne možemo kontrolirati, a koje definiraju predispoziciju za pojavu tumora.

Što činiti ako se ipak dijagnosticira tumor, što savjetujete našim pacijentima?

– Teško je bilo što savjetovati jer u tom slučaju treba biti na djelu zdravstveni sustav koji će pomoći svakom pojedincu jednako. U idealnim uvjetima, čim se dijagnosticira tumor, bolesnik treba dobiti psihološku podršku, a pacijent i njegova obitelj sve relevantne informacije o vrsti tumora i opcijama. Vrlo je važna komunikacija liječnika s pacijentom jer, umjesto straha od tumora, bolesnici trebaju dobiti osjećaj povjerenja, podrške i vjere da će im biti ponuđeno sve da bi se izliječili što prije. Pri tome je prijeko potrebno formiranje tima stručnjaka koji će se brinuti o pacijentu, koji uključuje kliničkog onkologa, stručnjake za razne dijagnostičke pretrage, znanstvenike te onkokirurga. Stručni tim bi trebao zajednički provoditi detaljnu dijagnostiku, te nakon prikupljenih nalaza preporučiti adekvatnu terapiju. Time se ne završava djelovanje toga stručnog tima, nego je potrebno i kontinuirano praćenje te modificiranje terapije s obzirom na promjene i individualne razlike svakog pacijenta.

Je li većina tumora izlječiva ako se na vrijeme otkrije?

– Tumori koje otkrijemo u ranim fazama su potpuno izlječivi. Metastatski lokalni tumori mogu se kontrolirati raznim metodama liječenja, što nudi prosječno produljenje života od 5-10-15 godina. To je veliki uspjeh i tada govorimo o kroničnim bolestima. No, kod kasno otkrivenih i vrlo uznapredovalih tumora koji se prošire po cijelom organizmu, mogućnost produljenja života pada na šest mjeseci do par godina.

Zbog čega je Hrvatska među posljednjim zemljama u EU-u (ali i svijetu) po preživljenju od raka?

– Zbog toga što nemamo kvalitetan zdravstveni sustav koji uključuje praćenje, prevenciju, dijagnostiku i liječenje tumora, kao i obrazovanje građana i liječnika. Budući da takav sustav ne funkcionira, građani su najčešće prepušteni okolini i svom neznanju, a liječnici nemaju dovoljno sredstava i prečesto su izolirani. Bez ozbiljne međudisciplinarne suradnje i stvaranja vrhunski opremljenih bolničkih centara, borba protiv tumora je neuspješna.

Hrvatska je, ako gledamo statistike iz vremena Jugoslavije, imala puno bolje preventivne preglede nego danas. Umjesto da napredujemo, mi postajemo gori.

– Ne bih rekao da postajemo gori, nego da već dugi niz godina živimo u svijetu neodgovornosti naših vlada i nezainteresiranosti većine građana za ozbiljne promjene, te zbog toga zaostajemo za onim zemljama koje aktivno i odgovorno ulažu u medicinu, obrazovanje i znanost.

Danska je među zemljama koje imaju najviše oboljelih od malignih bolesti na 100.000 stanovnika, a Niger, Nigerija, Kenija, Jemen i ostale siromašne zemlje su na posljednjem mjestu po učestalosti karcinoma. Kako to tumačite?

– Broj oboljelih je pokazatelj kvalitete zdravstvene službe koja rano dijagnosticira i statistički prati svaku osobu oboljelu od tumora. Važno je razlikovati broj oboljelih od broja umrlih od tumora. Stoga je broj oboljelih u Danskoj statistički dosta velik, no kod njih je i uspjeh u liječenju tumora vrlo visok. Za razliku od spomenutih zemalja u Africi.

Koliku ulogu u nastajanju malignih tumora ima okoliš, a koliko genetika?

– Znanstvenici sve više razumijevaju ulogu okoline i brojnih vanjskih faktora na genetsku bazu pojedinca te kako te promjene uzrokuju pojavu tumora. Manje od pet posto tumora primarno su uzrokovani genetskim mutacijama koje se nasljeđuju. U više od 95 posto slučajeva vanjski faktori sekundarno utječu na genom osobe (somatske promjene) mijenjajući ga, što posljedično dovodi do razvoja tumora. Utjecaj okoline i vanjskih faktora se na različite načine ispoljava kod raznih osoba. Postoje individualne razlike u genomu svakog pojedinca koje imaju odlučujuću ulogu u pojavi tumora. Primjerice, često možete čuti da osoba A puši cijeli život i neuredno živi a nije dobila tumor, dok osoba B živi uredno a dobila je agresivni tumor pluća.

Kako to objašnjavate?

– Mi danas možemo objasniti takve razlike na temelju molekularnih markera i individualnih razlika kod tih pojedinaca. U našem tijelu se svakodnevno pojavljuju tumorogene stanice koje budu uklonjene od strane našeg obrambenog sustava koji uključuje imunološki sustav te brojne mehanizme kontrole našega genoma i kvalitete životnih procesa unutar stanica. Kod nekih pojedinaca taj obrambeni sustav funkcionira izrazito dobro i štiti nas od pojave tumora, a kod drugih taj sustav je limitiran i tumori se češće pojavljuju.

Znači li to da se tumori razlikuju kod svakog pojedinca?

– Točno, tumori su individualne bolesti svakog pojedinca koje se ne mogu jednostavno klasificirati u velike grupe.

Što nam iz okoliša najviše prijeti, ako gledamo na ugrozu od karcinoma?

– Pušenje, onečišćenje kancerogenim kemikalijama, infekcije bakterijama i virusima, alkohol, zračenje, izlaganje UV zrakama, prehrana, stres...

Što je, po vašemu mišljenju, krivo u našem zdravstvu a tiče se liječenja osoba oboljelih od karcinoma?

– Nekvalitetna komunikacija između liječnika i bolesnika, manjak modernih dijagnostičkih metoda, nedostatak vremena u radu liječnika, manjkavosti u obrazovanja liječnika te manjak materijalnih sredstava za plaćanje cjelokupnog spektra terapija. Upravo zbog toga treba uvijek javno pohvaliti one liječnike i medicinsko osoblje koji, usprkos nesređenosti sustava, ipak svojim stručnim radom i odricanjem postižu zavidne rezultate u svom okruženju u Hrvatskoj, rekao je Đikić za Slobodnu Dalmaciju.

Povratak u Split? Vidjet ćemo

"Ivanu Đikiću vrata su otvorena", rekao je nedavno novi rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Dragan Ljutić. Hoćete li se vratiti na naše Splitsko sveučilište?

– Prije svega čestitike profesoru Ljutiću, te hvala na pozivu u Split. Meni je Split vrlo drag i uživam svaki put kada dođem u posjet, a posebno cijenim kolege na Medicinskom fakultetu s kojima sam vodio Laboratorij za istraživanje tumora punih 15 godina. Stoga ću uvijek biti voljan pomoći savjetom, radom i donacijama studentima i kolegama u Splitu. Prije dva tjedna bila mi je u posjetu u Frankfurtu docentica Ivana Novak, kojoj sam zajedno s drugim znanstvenicama donirao 100.000 eura za njihov rad u Spitu, a koja sada prenosi važne nove tehnologije u Split. Osim toga, upravo sudjelujem u radu Međunarodnog savjeta Riječkog sveučilista i obostrana iskustva su vrlo pozitivna. Savjet novom rektoru je da otvori i Splitsko sveučilište prema međunarodnim znanstvenicima, njihovim iskustvima, savjetima i znanju.

Hoćete li se ponovno angažirati u radu Laboratorija za istraživanje tumora na Medicinskom fakultetu u Splitu?

– Nažalost, za moj nesmetani znanstveni rad u Splitu nisu se ostvarili potrebni uvjeti. Zatvaranjem Laboratorija u Splitu prebacio sam dio svojih aktivnosti u Genentech u San Franciscu, odakle se upravo javljam. Osim toga, dodatno sam se angažirao u Frankfurtu, gdje ćemo za nekoliko mjeseci otvoriti novi suvremeni Institut za tumore, koji će okupljati vrhunske kliničke onkologe i bazične znanstvenike te poticati inovativno liječenje u području brojnih tumora. Slične planove sam imao prije nekoliko godina zajedno s kolegama Terzićem i Vrdoljakom na Medicinskom fakultetu u Splitu i toplo se nadam da će sličan centar biti uskoro pokrenut i u Splitu, jer bez timskog rada, novih tehnologija i mutidisciplinarnosti jednostavno nećemo postići uspjeh u liječenju tumora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:29