Kad je u petak 24. siječnja 2020. godine u medicinskom časopisu Lancet pročitao studiju o tajanstvenoj, novoj bolesti izazvanoj koronavirusom koja se pojavila u kineskom gradu Wuhanu, dr. Ugur Sahin odmah se zainteresirao. Bio je uvjeren da će nova bolest postati globalna prijetnja te je supruzi Özlem Türeci, s kojom vodi kompaniju BioNTech u Mainzu, odmah rekao da bi trebalo napraviti cjepivo.
Sahinovi najbliži suradnici bili su skeptični. Smatrali su da će novi koronavirus, kasnije nazvan SARS-Cov-2, do ljeta nestati kao njegov stariji rođak SARS, koji se pojavio 2003. godine, ili će kao drugi koronavirus MERS, koji se pojavio 2012. godine, biti ograničen zemljopisno. No, Ugur Sahin se nije slagao s njima: bio je uvjeren da će novi virus izazvati pandemiju.
Uspjeh izazvao euforiju
Stoga je već 25. siječnja 2020. godine počeo raditi na svom računalu dizajnirajući obrazac za 10 mogućih cjepiva protiv koronavirusa. Jedno od njih postalo je BNT162b2, odnosno Comirnaty, prvo odobreno cjepivo u svijetu protiv covida-19, a koje su zajednički razvili BioNTech i američki farmaceutski div Pfizer. Cjepivo Comirnaty pokazalo se tijekom treće faze kliničkih ispitivanja 90 posto učinkovito, što je krajem studenoga prošle godine, kad je ta vijest objavljena, izazvalo pravu euforiju diljem svijeta izmorenog pandemijom koja je dosad odnijela 2,2 milijuna života.
- Projekt razvoja cjepiva protiv covida-19 nazvali smo Lightspeed. Deset mjeseci kasnije na tržištu se pojavilo naše cjepivo. Nikad u povijesti medicine nije tako brzo razvijeno neko cjepivo - rekao je Ugur Sahin pri kraju svoga predavanja "mRNA-developing a new pharmaceutical drug class" održanog u srijedu navečer.
Predavanje je putem Zooma organizirao naš proslavljeni znanstvenik Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, a pratilo ga je više od 2800 ljudi, mahom studenata i znanstvenika, diljem svijeta. Nakon online predavanja, Sahin je iz svojeg ureda u Mainzu odgovarao na pitanja nekolicine njemačkih novinara kojima smo se pridružili kolega Zoran Vitas iz Večernjeg lista i ja.
- Ugur Sahin istinski je znanstvenik koji je tijekom predavanja pokazao zašto je važno biti posvećen znanosti, uzimati rizike, ali i vjerovati u sebe te pratiti točne podatke. Već 20 godina bavi se razvojem mRNK tehnologije, od cjepiva za tumorske neoantigene, protiv autoantigena kod autoimunih bolesti. U posljednjoj godini pokazao se uspješan u razvoju cjepiva protiv covida-19. Bliski smo kolege i često dijelimo iskustva iz naših sredina u Mainzu i Frankfurtu. Surađivali smo na nekoliko projekata kao kolege. Tijekom toga razdoblja razvili smo uzajamno poštovanje i dublju osobnu povezanost zbog potpune posvećenosti znanosti te shvaćanja da niti jedan znanstvenik ne može uspjeti sam pa je potrebno dijeljenje znanja i suradnja. Mislim da nas ti koncepti jako povezuju kao stručnjake, ali i ljude. On je kao osoba vrlo iskren, direktan i skroman čovjek. K tome, obojica smo školovani kao liječnici koji smo se nakon studija potpuno posvetili znanosti, razvoju cjepiva i modernih terapija. Vjerujem da će razvoj cjepiva biti prekretnica u ovoj godini u borbi protiv covida, kao što vjerujem i da će biti nužno nastaviti sa stvaranjem specifičnih lijekova za buduću borbu protiv ovog i drugih virusa - rekao nam je Ivan Đikić.
Htjela biti redovnica
Ugur Sahin rođen je 1965. godine u Iskenderunu na turskoj mediteranskoj obali. U dobi od četiri godine preselio se u Njemačku, gdje je njegov otac dobio posao u Fordovoj tvornici u blizini Kölna. Tih godina i otac njegove supruge Özlem Türeci preselio se iz Istanbula u Njemačku, gdje je kao kirurg počeo raditi u katoličkoj bolnici u gradiću Lastrup. Rođena 1967. godine u Lastropu, Özlem Türeci odrasla je nadahnuta časnim sestrama koje su njegovale očeve pacijente pa je i sama razmišljala o tome da postane redovnica. No, krenula je očevim stopama i diplomirala medicinu na Sveučilištu Saarland u Saarbrückenu dok je Ugur Sahin liječničku diplomu stekao na Sveučilištu u Kölnu.
Dvoje mladih upoznalo se 1990. godine u Sveučilišnoj bolnici u Homburgu i ubrzo postalo nerazdvojan par. Vjenčali su se 2002. godine, a nekoliko godina kasnije dobili su i kćer. Anegdota kaže da su jednog dana u vrijeme ručka napustili laboratorij, otišli u matični ured, a zatim se odmah nakon vjenčanja vratili u laboratorij, gdje su ponovno navukli svoje bijele kute. U početku usredotočeni na istraživanja tumora i akademsku karijeru, uključujući postdoktorat na Sveučilištu Zürich, gdje je Sahin radio u laboratoriju nobelovca Rolfa Zinkernagela, par je spoznao i svoje poduzetničke sklonosti. Najprije su 2001. godine osnovali kompaniju Ganymed Pharmaceuticals, koja se bavila razvojem antitumorskih terapija korištenjem monoklonalnih antitijela, a prodana je 2016. godine po cijeni od 1,4 milijarde dolara. Kompaniju BioNTech, koja danas broji oko 1000 zaposlenika 60 nacionalnosti, pri čemu je 50 posto žena, utemeljili su 2008. godine. BioNTech koristi široki spektar tehnologija, uključujući mRNK (kratica za glasničku ribonukleinsku kiselinu).
- Negdje 1993. ili 1994. godine mi smo spoznali da je svaki rak drukčiji. To je iziskivalo potrebu za tehnologijom koja omogućava personalni pristup liječenju. To je bila pokretačka sila. Testirao sam svakakve pristupe: peptide, DNK cjepiva, kreirao sam bio cjepiva, a 1996. godine prvi put sam napravio eksperiment s mRNK. Tako je krenulo - ispričao nam je Sahin o prvim danima korištenja tehnologije mRNK.
Kako je sve do pojave koronavirusa SARS-CoV-2 kompanija BioNTech bila mahom fokusirana na razvoj cjepiva protiv raka, Sahin je odgovorio i na novinarsko pitanje o tome je li to moguća terapija za sve tumore.
- Rak nije jedna bolest. Uznapredovali rak je vrlo kompleksan problem i moramo biti realistični što želimo postići s uznapredovalim tumorima. Mislim da su cjepiva najprikladnija za metastatske bolesti. Ono što možemo jest istraživati mehanizme rezistencije na lijekove i ono što je važno jest da znanstvena zajednica zajedno radi na rješavanju problema. Takvim pristupom će čak i najgori tumori, kao što su rak pankreasa i glioblastom, biti u dogledno vrijeme pogodni za tretmane poput imunoterapije - objasnio je Sahin. Dodao je da se kod personalne terapije cjepivom pruža teorijska mogućnost da pratimo kako se rak mijenja putem sekvenciranja njegova genoma.
Inovativan pristup liječenju raka
- Kad se rak mijenja, tada radite novo sekvenciranje i prilagođavate cjepivo, kao što ćemo sada raditi u slučaju covida. To je ista igra evolucije i adaptacije. Velika stvar je da mi sada dovoljno znamo da možemo brzo reagirati. To znači da možemo raditi na koevoluciji naše terapije za rak. Znam da to sada zvuči kao znanstvena fantastika, ali bi moglo postati realnost - istaknuo je Sahin.
Iako je njegov pristup liječenju raka posve inovativan, u našem smo se razgovoru fokusirali na covid-19. Stoga smo upitali prof. Sahina zabrinjava li ga širenje novih varijanti, britanske, južnoafričke i brazilske, koji se lakše i brže šire, a ima naznaka i da su smrtonosnije od originalne varijante koronavirusa iz Wuhana.
- Dosad smo testirali britansku varijantu koronavirusa. Također, spremamo se objaviti podatke testiranja za varijante iz Brazila i Južne Afrike. Za britansku varijantu naše je cjepivo skroz na istoj razini imunološkog odgovora kao kod originalne varijante. Vidimo određeni pad u odgovoru antitijela kod brazilske i južnoafričke varijante, ali ništa što bi nas zabrinjavalo. No, važno je razumjeti da su antitijela jedan dio zaštite. Ono što sada želimo u svakom slučaju evaluirati jest kako bi se sojevi koronavirusa mogli mijenjati te napraviti kliničke studije s jednom ili dvije varijante da vidimo koliko brzo bismo mogli prilagoditi cjepivo - objasnio je Sahin.
Nakon što je cjepivo Comirnaty odobreno kao sigurno za široku uporabu, najprije u SAD-u, a zatim i EU, brojni su svjetski mediji Ugura Sahina i Özlem Türeci proglasili najvažnijim osobama 2020. godine. No, u razgovoru s nama Sahin se pokazao kao jednostavan i skroman čovjek kakvim ga opisuju i njemački mediji. Primjerice, iako je vrijednost kompanije BioNTech proteklih mjeseci premašila 20 milijardi dolara, zbog čega su Türecu i Sahin među najbogatijim ljudima u Njemačkoj, oni i dalje ne posjeduju osobni automobil nego se voze biciklom.
Kolege je zanimalo i to je li bio iznenađen što je Amerika prepoznala važnost njegova cjepiva prije EU koja je, čini se, podcijenila kompaniju BioNTech.
- Mislim da je to samo različit put. Kad ste američki predsjednik, morate donositi odluke. Kad donesete odluku, onda je gotovo. Kad se kritizira EU, treba imati na umu da je to kompleksna organizacija te da ti ljudi nastoje raditi u najboljoj namjeri u tim uvjetima. Ako želite imati EU koja će biti u stanju brzo donijeti odluku, onda morate imati drukčiji sustav. No, ja mislim da je sve to dobar posao. Možda oni u EU nisu kupili maksimalnu količinu našeg cjepiva na početku, ali su s vremenom spoznali da je ono dobro. I onda su djelovali, što je zapravo znanstveni pristup problemu. Kad vidite rezultate, djelujete. To je za mene u redu. No, malo me iznenadilo ponašanje u društvu. Ljudi su ljetos vjerovali da je virus otišao. Ali, on nije otišao. Moramo razumjeti da smo svi mi pridonijeli drugom valu pandemije očekujući da će virus sam od sebe otići i da se možemo vratiti normalnom načinu životu - ustvrdio je Sahin.
Osvrnuo se i na aktualnu situaciju u kojima je siromašnim zemljama cjepivo protiv covida teško dostupno.
- Mislim da moramo djelovati zajedno. Prva stvar koju moramo učiniti jest omogućiti da što više cjepiva bude dostupno. Istinski sam sretan što se odobrava sve više i više cjepiva. Cjepivo AstraZenece je odobreno, Johnson&Johnson dolazi, meni se također sviđa rusko cjepivo, a sviđa mi se što postoji i mogućnost za kinesko cjepivo koje je zasnovano na drukčijoj tehnologiji. Važno je da se u distribuciji tih cjepiva djeluje zajednički kako bi bila dostupna ekonomski siromašnim zemljama. Mi smo već isporučili naše cjepivo mnogim zemljama u kojima ljudi imaju male prihode, kao što je Brazil i Meksiko, a u pregovorima smo sa svim srednjoameričkim i južnoameričkim zemljama. Nastavit ćemo to raditi i dalje. Također, važno je spomenuti da postoji inicijativa COVAX, koju je osnovao UN kako bi se pokrili bazični troškovi cijepljenja u siromašnim zemaljama. Čini se da postoji razumijevanje da je važno osigurati dostavu cjepiva u područja koja nemaju kompleksnu logistiku skladištenja cjepiva. No, to će se dogoditi na ljeto. Također, mi ćemo povećati kapacitet proizvodnje na dvije milijarde doza i ja se nadam da će mnoge od tih doza stići do područja koja su ekonomski slabija - istaknuo je Sahin.
Pitanje trajanja imuniteta
Komentirao je i mogućnost drukčijeg doziranja cjepiva jer se pokazuje da je mlađim osobama za postizanje imuniteta potrebna manja doza. Na taj bi se način povećao doseg cijepljenja.
- Da, to je jedna mogućnost. Lakše je distribuirati cjepivo ako se prima samo jedna doza. No, prvog tjedna cijepljenja se dogodilo u UK da su neki ljudi greškom dobili cijelu bočicu cjepiva koja sadrži šest doza. Umjesto jedne doze, ljudi su dobili šest doza cjepiva. To se dogodilo i u Njemačkoj. Naravno, to se moglo dogoditi bilo gdje, ali Nijemci su to odmah i registrirali, oni su u svemu tako precizni… - rekao je Sahin kroz smijeh.
Rekao nam je da je cjepivo Comirnaty već testirano i na populaciji u dobi od 12 do 16 godina te da slijede pedijatrijske studije na manjoj djeci. No, priznao je da ne zna hoćemo li cjepivo protiv covida primati jednom godišnje, kao u slučaju gripe.
- Moramo uvidjeti u kojoj mjeri cjepiva štite, kako pada imunitet, kako se virus mijenja. Pitanje je traje li imunitet dva mjeseca ili dvije godine. Još je puno nepoznanica - rekao je Sahin.
Zanimalo nas je kad možemo očekivati kraj pandemije covida-19.
- Neće biti kraja. No, mi ćemo biti u stanju kontrolirati pandemiju, nemam dvojbe u vezi s tim. Mislim da ćemo mi u Europi imati dobru kontrolu nad pandemijom u rujnu. Nadalje, mislim da ćemo biti u stanju smanjiti smrtnost u travnju ili ožujku. Budući da neće svi biti cijepljeni, imat ćemo manja izbijanja epidemije. Moramo živjeti s takvom situacijom, što znači da će se iznova i iznova pojavljivati slučajevi zaraze pa i ozbiljni slučajevi bilo kod ljudi koji nisu cijepljeni ili onih koji su pod imunosupresijom. No, vjerujem da ćemo krajem ljeta imati virus pod kontrolom - zaključio je Ugur Sahin.