IZVANZEMALJSKI ŽIVOT

Tragom velikog otkrića na Veneri: Koja su mjesta u Sunčevu sustavu najpogodnija za život

Planet Venera
 Irina Dmitrienko/Panthermedia/Profimedia
Ako razmišljamo o biološkom životu sličnom onome na Zemlji, vjerojatno je među planetima najpogodnijiji Mars

Venerina atmosfera sadrži tragove fosfina, plina koji se na Zemlji može pripisati živim organizmima, objavili su početkom tjedna britanski znanstvenici u časopisu Nature Astronomy. Uvjeti na Veneri često se opisuju kao pakleni jer je ondje dnevna temperatura dovoljno visoka da otopi olovo, a atmosfera se gotovo u cijelosti sastoji od ugljikova dioksida.

Skupina britanskih znanstvenika koristila se teleskopima na Havajima i u čileanskoj pustinji Atacami za promatranje gornjeg sloja Venerinih oblaka, otprilike 60 kilometara iznad njezine površine. Otkrili su tragove fosfina, zapaljivog plina koji na Zemlji često nastaje razgradnjom organskih tvari. Ipak znanstvenici ističu da prisutnost fosfina ne dokazuje život na Veneri. No, kako su Venerini oblaci jako kiseli i stoga jako brzo uništavaju fosfin, istraživanje je pokazalo da ga nešto stvara iznova. Zaključili su da se na Veneri zbiva “neobjašnjiva kemija”.

- Čak i da planet obiluje fosforom, možda mu nedostaje nešto drugo važno za život, neki drugi element, ili su uvjeti prevrući ili presuhi - rekla je za AFP prof. Jane Greaves sa Sveučilišta u Cardiffu te glavna autorica studije. U Zoomu analiziramo ovo otkriće te se osvrćemo na potragu za izvanzemaljskim životom.

Što znači otkriće fosfina u atmosferi Venere?

- Za sada ovo otkriće znači samo to da ne možemo objasniti porijeklo fosfina u višim slojevima Venerine atmosfere. Njegova relativno visoka koncentracija u kiselim oblacima Venere neočekivana je jer ne poznajemo kemijske procese koji bi u tim uvjetima razmjerno niskih temperatura i tlakova objasnili prisutnost fosfora u neoksidiranom obliku - a fosfin to jest - pojašnjava dr. Vladimir Ivković, neuroznanstvenik Harvard Medical School i Massachusetts General Hospitala u Bostonu. Dr. Ivković već godinama surađuje s NASA-om, a prošle je godine dobio važan projekt koji će se odvijati na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

- S druge strane, znamo da se fosfin na Zemlji oslobađa anaerobnom (tj. bez prisutnosti kisika) razgradnjom organskih spojeva koju svojim metabolizmom obavljaju organizmi poput bakterija, ponajprije u hladnijim i kiselim okolišima. Slijedom toga, fosfin u Venerinoj atmosferi može potjecati iz zasad nepoznatih kemijskih procesa (abiotski izvor) ili nepoznatih oblika života (biotski izvor). Kako bi se odredilo porijeklo fosfina na Veneri, bit će potrebno dodatno analizirati spektralna svojstva njezine atmosfere, kao i uzorke same atmosfere, što će zahtijevati njezino izravno sondiranje - dodao je Ivković.

Je li Venera pogodna za razvoj bilo kakvog oblika života?

- Kada govorimo o mogućnosti postojanja života u svemiru, pa tako i na Veneri, moramo imati na umu raznolikost, izdržljivost i prodornost života kakav poznajemo. Od ekstremofilnih organizama koji biosintetiziraju organske spojeve u podmorskim termalnim izvorima pri ogromnim temperaturama, tlakovima te bez Sunčeve svjetlosti pa sve do bakterija koje preživljavaju na površini svemirske stanice, u vakuumu, izložene svemirskom zračenju i ekstremnim temperaturnim promjenama. Stoga, iako uvjeti na površini Venere nisu pogodni za održanje neekstremofilnog života, barem u kontekstu zemaljskih organizama, to ne znači da život na Veneri nije moguć - rekao je Ivković. Ističe da oblaci u višim slojevima Venerine atmosfere pružaju znatno pogodnije uvijete, primjerice, niže temperature i tlakove nego na površini, za razvoj života kakav poznajemo, poput anaerobnih bakterija ili protozoa. - Naposljetku, potrebno je prepoznati i činjenicu da se razvoj biološkog života drugdje u svemiru ne mora odvijati na jednak način kao što se razvijao na Zemlji, što povećava raznolikost mogućih okoliša, a time i oblika života u kojima se može razviti - ustvrdio je Ivković.

Koja su mjesta u Sunčevu sustavu najpogodnija za život?

- Ako razmišljamo o biološkom životu sličnom onome na Zemlji, vjerojatno je među planetima najpogodniji Mars s obzirom na veličinu, sastav tla i atmosfere te prisutnost vode u ledenom stanju, a možda i u tekućem, na površini i ispod nje. Osim toga, mjeseci poput Europe, koji je Jupiterov mjesec, i Titana, koji je Saturnov mjesec, pružaju uvjete za razvoj ekstremofilnih organizama prilagođenih životu u oceanu ispod površine leda ili pri vrlo niskim temperaturama. Naravno, do sada nije potvrđeno postojanje života nigdje osim na Zemlji - rekao je Ivković.

Koji su kandidati za Zemlju 2.0?

- Spoznaje o evoluciji života na Zemlji, kao i o svojstvima nebeskih tijela u našoj blizini, ali i dalje u svemiru, upućuju na to da su uvjeti za nastanak i razvoj života rasprostranjeniji nego što smo donedavno mislili. Na to upućuje i činjenica da je od 1992. godine, kada je otkriven prvi planet izvan našeg Sunčeva sustava, do sada otkriveno više od 4277 planeta, od kojih je otprilike polovica sličnih Zemlji, te se pretpostavlja da samo u našoj galaksiji, Mliječnoj stazi, postoji oko 100 milijardi planeta. Jedan od egzoplaneta najsličnijih Zemlji je Gliese 832-c. To je planet koji je oko 5,4 puta veći od Zemlje, a na udaljenosti je od oko 16,1 svjetlosnu godinu od nas - rekao je Ivković.

Kad je počela potraga za izvanzemaljskom inteligencijom?

Iako su još neki starogrčki mislioci razmišljali o beskrajnom svemiru u kojem je mnoštvo civilizacija, prva moderna potraga za izvanzemaljskom civilizacijom počela je u zoru 8. travnja 1960. godine, kada je mladi američki astronom Frank Drake (danas 90-godišnjak) u blizini mjesta Green Bank u Arizoni postavio 25-metarski radioteleskop i usmjerio ga prema zvijezdama Epsilon Eridani i Tau Ceti, koje su od Zemlje udaljene 11 svjetlosnih godina (udaljenost koju svjetlost, čija je brzina 300.000 kilometara u sekundi, prijeđe za jednu godinu). Tako je rođen SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence), program koji obuhvaća brojna istraživanja u kojima se pomoću radioteleskopa proučavaju obližnje, ali u udaljene zvijezde za signalima što upućuju na inteligentni život.

Zašto je važan program SETI?

- Program SETI komponenta je šireg spektra istraživačkih aktivnosti usmjerenih prema potrazi za životom u svemiru. Za razliku od astrobioloških istraživanja, koja su usredotočena na istraživanje svojstava i pojavnosti svih oblika života, SETI je usredotočen na potragu za inteligentnim oblicima života. Važnost takvog programa, usprkos teorijskim i praktičnim ograničenjima, jest da pruža mogućnost odgovora na pitanje je li inteligencija svojstvena samo zemaljskom životu ili je, pak, fenomen rasprostranjen diljem svemira. Reperkusije te spoznaje temeljno su povezane s našim poimanjem svijeta, našom tehnološkom određenošću te našim filozofskim učenjima - istaknuo je Ivković.

Što ako nam neki E. T. pošalje poruku?

Međunarodna astronautička akademija objavila je protokol (doduše, bez legalne vrijednosti) prema kojem “ne bi trebalo odgovoriti na signal ili na druge znakove izvanzemaljske inteligencije dok se ne poduzmu konzultacije na međunarodnoj razini”. Procedura zahtijeva da se o eventualnom primljenom signalu obavijesti generalni tajnik UN-a, koji bi onda tu vijest priopćio cijelom svijetu. Zatim bi međunarodna zajednica formirala odgovor uime cijelog čovječanstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 19:01