TIM HRVATSKOG ZNANSTVENIKA NA PRAGU VELIKOG USPJEHA Na jeftiniji, brži i pouzdaniji način do odgovora jeste li imali koronavirus

Znanstveni tim akademika Igora Štagljara iz Toronta na korak je do razvoja inovativnog serološkog testa - jeftinijeg, bržeg i pouzdanijeg testa pomoću kojeg će se iz kapljice krvi detektirati je li neka osoba došla u kontakt s virusom, objavio je u petak HTV.

Mala kapljica krvi iz prsta i novi serološki test SIMPL bit će, kaže prof. Štagljar, dovoljni za odgovor jeste li imali koronavirus i koliko ste antitijela razvili.

Riječ je o krvnom testu koji uz pomoć k specijalnih proteina koji se zovu inteini, mogu u razdoblju od manje od sata vremena u samo 10 mikrolitara krvi, dakle milijuntom djelu litre, detektirati je li neka osoba već došla u kontakt s Covidom ili ne, objasnio je Štagljar za Dnevnik Hrvatske televizije (HTV).

Kanadska Vlada dala im je više od milijun dolara i test na tržištu očekuju za 6 mjeseci.

Vrlo jednostavan test koji se može napraviti u bilo kojoj zgradi, uđete u jednu zgradu ili recimo u starački dom i napravite u roku od sat vremena oko tisuću tih testova, što je u ovom trenutku jako bitno, ističe Štagljar.

Testovi su veliki izazov i ovise o primjeni novih tehnologija, rekla je Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Vrijedno istraživanje, važno istraživanje, nova tehnologija i svi ćemo biti sretni ako se pokaže da će moći u detekciji Covida i u drugim mikroorganizmima dati brže i bolje rezultate, dodala je.

Profesor Štagljar kaže da iako je u svijetu više od 50 seroloških testova, njihova je metoda bolja i inovativnija. Puno mjerljivija, puno brža, puno točnija i puno jeftinija. To je najvažnije u ovom trenutku da imamo pouzdani test, dodao je.

Test je, smatra, osnova za imunološku putovnicu, ali i svojevrsni ekonomski i turistički putokaz.

Zato što nam takvi testovi mogu dati do znanja mogu li se osobe vratiti na posao bez rizika da zaraze druge osobe, a također mogu li te osobe putovati svijetom bez bojazni da zaraze druge osobe, navodi akademik Štagljar.

Ovom će metodom, naglašava, otkrivati i lijekove protiv 500 različitih proteina, takozvanih uzročnika bolesti u ljudskim stanicama.