U
Ž
I
V
O
Veliko izumiranje dogodilo prije 252,28 milijuna godina i ono je najveće poznato masovno izumiranje u povijesti Zemlje. U geološkom periodu Permu nestalo je oko 96 posto svih tadašnjih morskih vrsta i oko 70 posto kopnenih vrsta kralješnjaka, te se tada dogodila jedino poznato masovno izumiranje kukaca.
Zbog toga što je nestala tako velika količina bioraznolikosti, oporavak života na planetu potrajao je znatno duže nego nakon ostalih četiri (neki znanstvenici tvrde i pet) masovnih izumiranja. Procjenjuje se kako je prošlo do 10 milijuna godina prije nego što se planet oporavio.
Znanstveno najvjerodostojnije objašnjenje uzroka Velikog umiranja jest erupcija vulkana. Ugljični dioksid oslobođen vulkanskom aktivnošću na području današnje sjeverne Rusije uzrokovao je naglo zagrijavanje planeta. Emisije na golemom području današnje Rusije rezultirale su višim temperaturama, kiselim kišama i zakiseljavanjem oceana.
No, nova studija tvrdi kako je moralo postojati još nešto. Naime, mega efekt El Niño - sličan, ali u to vrijeme intenzivniji i dugotrajniji nego što je danas - možda je bio taj koji je odigrao jednako važnu ulogu, tvrdi se u novom istraživanju objavljenom u četvrtak u časopisu Science.
- To znači kako su zapravo klimatske promjene bile te koje su pokrenule masovno izumiranje vrsta - rekao je za CNN koautor studije Paul Wignall, profesor paleookoliša na Sveučilištu Leeds u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Istraživački tim izgradio je računalni model globalne klime tijekom kraja permskog razdoblja. Računalo sugerira da kako su globalne temperature rasle, tako je i efekt El Niño, koji potječe iz Tihog oceana, ali utječe na vrijeme u cijelom svijetu, bivao sve jači i duži. veličina i duljina.
El Niño je rezultirao razdobljima poplava koja bi pratila razdoblja vrućih suša koja bi, pak, izazvala šumske požare. Taj proces je trajao 100.000 godina i postepeno je uništio sav život na Zemlji.
Današnji El Niño, prirodni je fenomen, kao i tada povezan s promjenama klime u tropima, no znatno slabiji. Prvotno nazvan po toploj oceanskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba, obično traje između devet i 18 mjeseci i događa se svakih dvije do sedam godina.
El Niño od prije 252 milijuna godina dogodio se u oceanu, vodene površine mnogo veće od današnjeg Pacifika koja je mogla zadržati i više topline, što je zauzvrat pojačalo i produžilo učinak El Niña.
Alex Farnsworth, viši znanstveni suradnik na britanskom Sveučilištu u Bristolu i zajednički glavni autor studije napominje kako je vulkanska aktivnost uistinu glavni uzrok izumiranja, ali i kako sama nije dovoljna da objasni razmjere biološke katastrofe koja se dogodila. Planet je i ranije doživio slične epizode, ali one nisu potaknule masovno izumiranje.
Vrijeme i snaga El Niña također je objasnilo zašto su izumiranja počela na kopnu prije nego što su se dogodila u oceanu, navodi se u studiji; dok su oceani u početku bili zaštićeni od porasta temperature, mega-El Nino je uzrokovao da temperature na kopnu izuzetno brzo porastu. Jedino su mogle preživjeti oni koji bi uspjeli brzo migrirati, a nije bilo mnogo biljaka ili životinja koje su to mogle.
Ključni razlog zašto je izumiranje na kraju Perma bilo tako strašno bio je taj što je mega El Niños stvorio nevjerojatno tople uvjete u tropima, koji su se brzo proširili na više geografske širine, a što je rezultiralo gubitkom većine vegetacije i njezine sposobnosti uklanjanja ugljičnog dioksida iz atmosfere. Oporavak je bio težak i dugotrajan.
- Nestala su sva stabla. Ništa ne bi raslo više od koljena - rekao je Wignall o geološkoj eri koja je uslijedila nakon izumiranja kada se ekosustav počeo oporavljati.
Neki istraživači danas misle da smo usred šestog masovnog izumiranja i da bi izumiranje na kraju Perma moglo poslužiti kao lekcija za trenutnu klimatsku krizu, piše CNN.
Poznato je da današnji El Niño događaji uzrokuju izbjeljivanje koralja i masovnu smrtnost riba, navodi se u studiji, ali ekološki utjecaj El Niño događaja u sve toplijoj klimi nisu poznati.
Međutim, Wignall je rekao da je svijet prije 252 milijuna godina bio geografski drugačije mjesto - s puno većim oceanom, što ga je možda učinilo osjetljivijim na ugljični dioksid koji izbacuju supervulkani.
- Kraj Perma najveća je kriza u povijesti Zemlje, ali ne mislim da ćemo ikada više doći ni blizu takvim uvjetima, jer je tada Zemlja bila stvarno čudan i lako ranjiv planet- zaključio je britanski znanstvenik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....