Obojica su nosila brade, činila čuda i okupljala pristaše. Autori Amazonova dokumentarca “Bible Conspiracies” zaključili su da je došlo do tragične zbrke u prošlosti i da Isus nije Isus, sin Josipa i Marije, Židova iz Palestine, nego Grk Apolonije. I to ne nekakav običan Grk, sin stolara ili tesara, nego filozof s početka nove ere, koji nam je danas poznat pod imenom Apolonije iz Tijane.
Cijeli Novi zavjet tako bi bio opis života Apolonija iz Tijane, a ne Isusa iz Betlehema.
Zastupnik
Isus i Apolonije su praktično vršnjaci. Po Hrvatskoj enciklopediji, Apolonije je grčki filozof iz 1. stoljeća, zastupnik novopitagorovske filozofije, koji se pročuo na Istoku kao prorok i čudotvorac. Legenda o njemu doprla je i na Zapad te se održavala još u ranom srednjem vijeku. O njegovu životu u 3. stoljeću Filostrat je napisao roman “Život Apolonija iz Tijane”. Njegov je životopis poticao maštu brojnih ezoterika posljednjih stoljeća.
Podrijetlom iz današnje turske Kapadokije, Apolonije je živio asketski, slijedio je pitagorejce i po tome što se odricao vina, mesa i žena. Hodao je naokolo bos i nosio dugu bradu, poput Isusa. Putovao je izvan Grčke, propovijedao svoje učenje i okupljao sljedbenike, prenosi se u dokumentarcu. Poslije je rimski car Aurelije dizao hramove i kipove njemu u čast. Poput Isusa, i za Apolonija su pričali da liječi bolesne, diže ljude iz mrtvih i govori o stvarima s one strane čovjekova iskustva.
Babilon
Je li grčki filozof bio sin Božji? Autori Amazonova dokumentarca smatraju da jest i da je Apolonije glavni junak Novog zavjeta. Za razliku od Isusa, postoje dokazi da je Apolonije doista postojao, kažu u filmu koji je zgrozio mnoge. Putovao je po Grčkoj, Italiji, Siriji i Babilonu, otišao je čak i do Indije. Ruska filozofkinja i ezoteričarka iz 19. stoljeća, Jelena Blavatskaja, suosnivačica Teozofskog društva, napisala je za Apolonija da je do danas ostao zagonetka.
Nazvala ga je mudracem kojemu nema premca u čudotvornim moćima, koje su povijesno dokazane. Život mu je obavijen velom tajne, zna se da je riječ o iznimnoj osobi, ali puno detalja izostaje jer je, tvrdi ona, Rimska crkva učinila sve da se izbriše sjećanje na čudotvornog Apolonija iz Tijane i druge uzvišene i svete ljude. No, sjećanje na njega nisu uspjeli zatrti: ostao je Damisov dnevnik na osnovi kojega je Filostrat napisao Apolonijevu biografiju, a o Apoloniju je često pisao sveti Justin Mučenik.
U prvih šest stoljeća jedva da je postojao i jedan teolog koji nije spomenuo Apolonija, podsjetila je Blavatskaja. Do 21. stoljeća i autora dokumentarca koji su u njemu prepoznali Isusa.