ŠOKANTNO ISTRAŽIVANJE

SISAVCI U SEBI NOSE 320.000 NEPOZNATIH VIRUSA Bilo koji bi mogao izazvati pandemiju

ATTENTION - EMBARGO: RELEASABLE ON AUGUST 3, 2011 - 1700 GMT. THIS RESTRICTION APPLIES TO ALL MEDIA INCLUDING WEBSITESRESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT 'AFP PHOTO/NATURE MAGAZINE/PASCUAL SORIANO' - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGN - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTSAn undated handout photo released by Nature magazine on August 2, 2011 shows a vampire bat, Desmodus rotundus. Scientists have found the genetic pathway that enables vampire bats to sink their razor-edged teeth into "hot spots" likely to yield a quick and copious liquid meal, reports a study released on August 3, 2011. The protein encoded by the gene, known as TRVP1, allows the blood-thirsty beasts to detect tiny pulses of warmth emitted by a prospective victim's exposed veins, the researchers said. AFP PHOTO / NATURE MAGAZINE / PASCUAL SORIANO

NEW YORK - Prema najnovijem istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu mBio, u sisavcima se može pronaći otprilike 320.000 dosad nepoznatih virusa. Istraživanje tih virusa, pogotovo onih vrsta koje bi se mogle prenijeti na ljude, moglo bi spriječiti pojavu novih pandemija u budućnosti.

Tim znanstvenika iz Centra za imunologiju i zarazne bolesti Sveučilišta u Columbiji u SAD-u procjenjuje kako bi istraživanje dosad nepoznatih virusa u sisavaca moglo koštati više od 6 milijardi dolara, no da se radi o malom iznosu kada se usporedi s cijenom zbrinjavanja velike pandemije.

Gotovo 70% svih virusa koji mogu zaraziti ljude, poput HIV-a i ebole, prešlo je na ljude sa životinja. Ovo istraživanje prvo je ponudilo perspektivu na ukupnu širinu problema.

Znanstvenici su proučavali vrstu šišmiša, Pteropus Vampyrus, takozvanu ‘leteću lisicu’. Istražili su 1.897 uzoraka krvi ove vrste, i pronašli 60 dosad nepoznatih vrsta virusa. Kada su proširili brojku na sve poznate sisavce, došli su do broja od barem 320.000 virusa koji još nisu otkriveni.

- Očito ne možemo ispitati svaku životinuju na planeti, ali možemo istražiti najbolje što možemo koristeći koncept znan kao ‘hotspot’, rekao je profesor Ian Lipkin, šef Centra za imunologiju.

- Gledamo područja za koja znamo, na temelju prethodnog iskustva, da su izgledni izvori novih zaraznih bolesti. Ideja je razviti sustav za rano uzbunjivanje.

S druge strane, profesor Jonathan Ball sa Sveučilišta u Nottinghamu upozorava da šišmiši ne mogu biti ogledne životinje za ovakvu vrstu istraživanja.

- Životni stil šišmiša posebno pogoduje virusima - žive u velikim zajednicama, raspršeni su po svijetu i lete na velike udaljenosti, rekao je Ball.

- Dobro je pitanje je li ostali sisavci nose sličan broj virusa u sebi, i vjerujem da znanstvenici pokušavaju pronaći odgovor na njega.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:20