Znanstvenici su otkrili prvi koraljni greben na talijanskoj strani Jadranskog mora, piše Guardian. Kaki kažu, dug je najmanje dva i pol kilometra te se proteže duž obale pokraj grada Monopolija u regiji Apuliji.
To je prvi koraljni greben do kojeg dopire niža razina svjetlosti ikad pronađen na području Mediterana. U studiji koju je objavio ugledni časopis Nature znanstvenici objašnjavaju da se takav tip koraljnog grebena može naći na dubinama između 30 i 40 metara, ali mogu ići sve do 200 metara dubine.
Zbog toga što je na većoj dubini nego koraljni grebeni u Pacifiku, ovaj "domaći" koraljni greben ne može se dičiti spektakularno jarkim bojama, već su one ipak osjetno suptilnijih tonova.
- Slavni Veliki koraljni greben u Australiji ili koraljni grebeni Maldiva uspinju se gotovo do razine mora i tako koriste skoro maksimalnu količinu sunčeve svjetlosti koja je pravo "gorivo" tih ekosustava. No, koraljni grebeni koji su na većim dubinama su vrlo rijetki, upravo zato što uspijevaju rasti i preživjeti u okruženju s malo svjetlosti - kaže profesor Giuseppe Corriero sa sveučilišta Aldo Moro u Bariju, ujedno i čelni znanstvenik na projektu.
Koraljni greben u Italiji / Creative Commons 4.0 International
- Tijekom ranih devedesetih godina prošlog stoljeća radio sam kao morski biolog na Maldivima. Ali nikad nisam mislio da ću punih 30 godina kasnije pronaći koraljni greben odmah do svoje kuće. Toliko je blizu da ga praktički mogu pogoditi kamenom - rekao je za Guardian Corriero.
Prema podacima iz studije, koraljni greben u Apuliji nalazi se na dubini između 35 i 50 metara i pokriva nekih dva i pol kilometra, koliko je sada znanstvenicima poznato. No, kažu da je moguće da se zapravo proteže u dužini od nekoliko desetaka kilometara duž istočne obale Italije.
Inače. koraljni grebeni i nisu toliko nepoznata stvar u Sredozemnom moru - to jest, nisu bili nepoznati našim davnim precima. Naime, nekad su bili rasprostranjeni po cijelom Mediteranu, ali su u međuvremenu izumrli. Ostaci tih starih i složenih ekosustava i dalje su vidljivi na nekim dijelovima Sredozemlja, poput malog grebena na hrvatskom otoku Mljetu. Konkretno, riječ je o najvećem grebenu busenastog koralja Cladocora caespitosa (endem Sredozemnog mora) na svijetu, a nalazi se u mljetskom Velikom jezeru.
Koraljni greben u Italiji / Creative Commons 4.0 International
Inače, koraljni grebeni su u planetarnim pojmovima relativno mladi te ih je većina formirana u zadnjih 10.000 godina. Ono što je posebno fascinantno kod tih ekosustava je da iako pokrivaju samo 0,1 posto svjetskih oceana, pružaju dom za čak četvrtinu svih poznatih morskih vrsta na svijetu - od riba do spužvi.
No, zagrijavanje oceana im itekako prijeti te se dijelovi velikih grebena doslovno prže, a većina njih ne može rasti dovoljnom brzinom da bi kompenzirali rast razine mora uzrokovan klimatskim promjenama.