Skupina riječkih znanstvenika pod vodstvom dr. Bojana Polića i dr. Felixa Wensveena objavila je u časopisu Science Imunology važnu studiju o mehanizmima nastanka upale jetre, odnosno nealkoholnog steatohepatitisa (NASH). Riječki su znanstvenici istraživali kako dolazi do početka upale u masnoj (steatoničnoj jetri), a njihova studija rezultat je višegodišnjeg rada.
- Masna jetra je početna faza ne-alkoholne bolesti masne jetre (MAFLD) koja inače široko zahvaća populaciju, i do 40 posto ljudi. Masna jetra se javlja najčešće kod osoba s pretjeranim unosom kalorija koje razvijaju debljinu. To je u većini slučajeva blagi oblik bolesti koji ne dovodi do značajnijih poremećaja funkcije jetre, no u oko 25 posto slučajeva bolest napreduje prema upali jetre, nealkoholnom steatohepatitisu, koja je podloga za razvoj fibroze. Daljnjim napredovanjem bolesti razvija se ciroza, tj. potpuna fibroza jetre koja je nefunkcionalna i karcinom jetre, što zahtijeva transplantaciju jetre. Dakle, radi se o vrlo ozbiljnom i sve većem medicinskom problemu kod nas i u svijetu – rekao je dr. Bojan Polić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
- Nas je zanimalo kako započinje upala jetre, odnosno mehanizam koji aktivira imunosni sustav i dovodi do razvoja upale i fibroze. Taj prijelaz iz relativno benigne masne jetre u upalu jetre je ključan za progresiju bolesti i njegovo poznavanje može biti od važnosti za iznalaženje novih terapijskih postupaka – istaknuo je Polić.
Riječki su znanstvenici utvrdili da masne stanice jetre, koje su pod metaboličkim stresom, izražavaju na svojoj površini proteine, tzv. stres-proteine. - Te proteine tada prepoznaje aktivacijski NKG2D receptor na imunosnim stanicama, odnosno limfocitima T. Kada su oni aktivirani izlučuju jedan faktor, interleukin-17 koji potom djeluje proupalno, odnosno privlači ostale imunosne stanice u jetru što dovodi do razvoja upale i fibroze. Korištenjem miševa s nedostatkom NKG2D receptora uočili smo da unatoč masnoj jetri u tih životinja ne dolazi do razvoja upale i fibroze. Time smo pokazali da ovaj receptor ima ključnu ulogu u aktivaciji imunosnog sustava i upali jetre. Isto tako, smo na biopsijama jetre uzetim od pacijenata koji imaju MAFLD, našli da masne stanice jetre također izražavaju stres-proteine koje prepoznaje NKG2D. Nadalje smo uočili i kod miševa i kod ljudi prisutnost limfocita T koji luče IL-17 u krvi, koji korelira s napredovanjem bolesti – pojasnio je Polić.
Studija riječkih znanstvenika otvara mogućnosti za razvoj novih terapija i dijagnostike bolesti masne jetre, kao i njezine prevencije.
- Naše istraživanje je otkrilo osnovni princip kako dolazi do upale masne jetre. To predstavlja podlogu za daljnja istraživanja u smislu iznalaženja odgovarajućih inhibitora NKG2D prepoznavanja ili signaliziranj, koji bi mogli djelovati preventivno ili terapeutski. Isto tako, nalaz specifičnih IL-17+ limfocita T u krvi koji prate progresiju bolesti daje podlogu za daljnja klinička istraživanja u smislu korištenja ove spoznaje u dijagnostičke svrhe. Naime, danas je još uvijek zlatni standard za postavljanje dijagnoze o progresiji bolesti biopsija jetre, što drugim riječima znači uzimanje dijela tkiva jetre biopsijskom iglom, što je ipak invazivni zahvat koji nosi određene rizike. Stoga bi dijagnostika bolesti temeljena na uzimanju i analizi stanica u krvi bolesnika mogla pokazati svoju vrijednost - ustvrdio je Bojan Polić.