PRVO BIOLOŠKO ORUŽJE SMISLIO JE ZADARSKI LIJEČNIK U 17. STOLJEĆU Michiel Angelo Salamon predlagao je da se turske vojnike zarazi bakterijom kuge

Jedna od ranih ideja u korištenju kuge kao biološkog oružja potječe iz Hrvatske, a njezin je tvorac bio liječnik Michiel Angelo Salamon, koji je živio u Zadru u 17. stoljeću, pokazala je studija grčkih znanstvenika nedavno objavljena u časopisu Historical Review.

Opsada Herakliona

Povjesničari znanosti pod vodstvom dr. Eleni Thalassionou sa Sveučilišta Atena otkrili su dosad nepoznatu zavjeru na osnovi šest pisama poslanih između 1649. i 1651. godine koja se danas čuvaju u arhivu Mletačke Republike.

Cilj te urote bio je je prekinuti 21 godina dugu tursku opsadu grada Herakliona na Kreti koji je, pak, kontrolirala Venecija. Venecijanska zavjera počela je 5. veljače 1649. godine, kad su tri voditelja mletačke tajne službe dobili konspirativno pismo Lunarda Foscola, mletačkoga generala i zapovjednika Dalmacije i Albanije čije je sjedište bilo u Zadru.

U pismu Foscolo izlaže plan da se fesovi, među Osmanlijama popularne crvene kape od čohe, premažu tekućim otrovom koji on naziva “esencijom kuge”. Riječ je o bolesti koja prvenstveno napada glodavce i prenosi se s jednog štakora na drugog posredstvom buha koje na njima parazitiraju.

Brojne epidemije

Uzročnik bolesti, pak, jest bakterija Yersinia pestis. Ona se brzo umnožava u krvotoku domaćina te izaziva povišenje temperature i smrt zbog septikemije (trovanja krvi). Ta je bakterija tijekom povijesti bila odgovorna za barem tri pandemije visoke smrtnosti.

Prva, Justinijanova pandemija izbila je u vrijeme istočnorimskog cara Justinijana i trajala je od 549. do 590. godine. Druga pandemija kuge pogodila je Europu te je između 1348. godine i 1361. godine odnijela živote 25 milijuna ljudi na Starom kontinentu. Tada je kuga nazvana Crnom smrću. Kako je od 1348. godine do 1645. godine na Kreti zabilježeno čak 20 epidemija kuge, Lunardo Foscolo je smatrao da plan njezina korištenja kao biološkog oružja ima velike šanse za uspjeh, a da pritom Turci ne posumnjaju na zavjeru.

U središtu Foscolova plana bio je jedan liječnik u Zadru, poznat po svojim iscjeliteljskim sposobnostima.

- Njegovo ime je Michiel Angelo Salomon. Željan je da se dokaže tko je on zapravo, vjeran sluga Vaših Visosti - napisao je Foscolo vodstvu mletačke tajne službe.

Prihvatili prijedlog

Iz njegova se pisma dalje razabire da je Salomon planirao upotrijebiti organe žrtava bakterije Yersinia pestis te iz slezene, limfnih čvorova i gnoja oboljelih destilirati tekućinu kojom bi se premazali fesovi ili neki drugi odjevni predmeti koje su Turci često kupovali.

I mletačka tajna služba i vlast u Veneciji s oduševljenjem su prihvatili Foscolov prijedlog. No, njihova je zamisao bila da Salomon nadgleda cijelu operaciju, što se zadarskom liječniku nije svidjelo. No, na naredbu mletačkih vlasti, koje su ga nedavno primile u liječničku službu, Salomon je pristao sudjelovati u operaciji. Kako bi se grad Zadar zaštitio od moguće epidemije, bilo je predviđeno da Salomon “esenciju kuge” u staklenci donese na brod na putu prema Kreti. Zatim bi fesove i ostalu odjeću namijenjenu Turcima namazali opasnom tekućinom. U slučaju da se staklenka tijekom plovidbe razbije, posada bi je bacila u more.

Grčki su povjesničari spoznali da je liječnik Salomon krajem 1649. godine Foscolu na brod donio staklenku opasnog sadržaja. No, Foscolo, koji se na brod sklonio od oštre zadarske zime, odbio je držati “esenciju kuge” sa sobom. Stoga se Salomon sa staklenkom opasnog sadržaja vratio u grad. Iz sigurnosnih razloga, mletačka ga je tajna služba zatim, zajedno s njegovim biološkim otrovom, strpala u zatvorsku karantenu.

Tijekom 1650. godine Lunardo Foscolo planirao je mletačkom flotom napasti Turke na Kreti te je tražio da se Salomona odmah pusti kako bi mu mogao donijeti ubojitu staklenku. Liječnik je zatim oslobođen, ali je prethodno iz sigurnosnih razloga morao dati 200 dukata kao kauciju. No, što se dalje događalo, nije poznato jer se nakon pisma što ga je Foscolo uputio u Veneciju 3. kolovoza 1651. godine urota više nije spominjala.

Neuspješan napad

Stoga nije poznato je li mletačka flota napala Turke na Kreti biološkim oružjem. Ako i jest, napad nije bio uspješan jer se opsada Herakliona nastavila još 18 godina. No, Eleni Thalassinou i njezini kolege zaključuju da prema današnjim spoznajama Salomonovo biološko oružje nije ni moglo biti učinkovito. Naime, on je uzorke otrova čuvao zatvorene u posudi više godina. Za to vrijeme bakterije su u uvjetima opisanima u pismima, bez tkiva kojima bi se hranile, naprosto morale uginuti.