Slavne čileanske Chinchorro mumije, starije od 7.000 godina, u opasnosti su od truljenja zbog povećane količine vlage u zraku.
Vlažni zrak omogućava rast bakterija koje mumije pretvaraju u crnu želatinu, kaže Ralph Mitchell, profesor biologije s Harvarda.
Mitchell je pregledao mumije smještene u muzeju Sveučilišta Tarapaca u Čileu kako bi pronašao uzrok neobjašnjivog procesa koji je započeo prije 10 godina.
Testiranja mikroflore pokazala su da se ne koži mumija pojavila vrsta bakterije koja inače živi na ljudskoj koži.
'Čim su se stvorili pogodni uvjeti u vidu prave temperature i vlažnosti, bakterije su počele koristiti kožu mumija kao izvor hrane', objašnjava Mitchell.
'Ukoliko mumije ne budu čuvane u odgovarajućim uvjetima, mikroorganizmi će ih naprosto pojesti.'
Kako bi spasili mumije, u muzeju će morati stvoriti uvjete kakvi inače vladaju u čileanskim pustinjama, gdje su mumije i pronađene.
'U nekim dijelovima pustinje kiša nije padala već 400 godina', kaže Mitchell.
No, zadnjih 10 godina vlaga, nošena maglom s Tihog oceana, prodire sve dublje u pustinju.
Drevne mumije ostaci su naroda lovaca-sakupljača, prozvanog Chinchorro, koji je nastanjivao područje današnjeg Perua i Čilea u neolitiku.
Mumificirali su svoje mrtve, a mnoge su mumije ostale sačuvane zahvaljujući upravo suhoj klimi u pustinjama Čilea.
Radiokarbonsko datiranje otkrilo je kako su najmlađe Chinchorro mumije pokopane oko 5.050 godine prije Krista, što ih čini najstarijim mumijama na svijetu stvorenima ljudskom rukom, piše Live Science .