Grčki otok Antikythera, smješten gdje se spajaju tri mora, meteorološki je 'melting pot'. Na njemu je moguće istovremeno pronaći pijesak iz Sahare, vulkanski materijal s vulkana Etna i žar iz kanadskih šumskih požara, piše BBC.
S broda djeluje tek kao hrpa osušenih gromada bačenih u Egejsko more, no turistički vodiči odmah ističu da se turisti pripreme na plavetnilo u krugu od 180 stupnjeva.
- Pazite da su vrata vaše sobe uvijek zatvorena jer ovce vole nepozvane ulaziti u kuće, upozorava Maria Tsichla. Ona je na ovaj zabačeni otok otputovala radi istraživanja. Naime, jedna je od klimatskih znanstvenica geofizičkog opservatorija Pangea.
Taj ambiciozni projekt djeluje od 2017. s ciljem privlačenja znanstvenika iz cijelog svijeta na ovaj stjenoviti grčki otok, kako bi formirali globalnu znanstvenu zajednicu za borbu protiv klimatskih promjena.
Većina mještana ovog otoka živi u selu Potamos, dok je ostatak otoka nenaseljen. Svi su stanovnici požurili pozdraviti brod na kojem stižu znanstvenici i novinari u 4.30 ujutro.
- Dolazak svakog broda ovdje znači pravu feštu, pojašnjama Maria.
Slabo naseljen otok
Tijekom godine, na Antikytheri živi samo 22 ljudi. No to bi se uskoro moglo promijeniti zbog ovog velikog plana pretvaranja otoka u svjetsku meteorološku superstanicu.
Otok je smješten između Krete i Kythere, u točci u kojoj s spajaju tri mora: Egejsko, Jonsko i Kretsko more. Zato je to jedinstvena geostrateška točka.
- Antikythera se nalazi na raskrižju zračnih masa sa svih kontinenata, kaže klimatski znanstvenik iz Nacionalnog opservatorija u Ateni, Vassilis Amiridis. To znači, pojašnjava, da se točno iznad ovog grčkog otoka mogu pronaći čestice zraka sa svih kontinenata, koje su sposobne poprimiti temperaturu, vlažnost i druga svojstva karakteristična za mjesto podrijetla tih čestica zraka. Zato se Antikythera smatra meteorološkim 'melting potom' (lonac za taljenje). Uz to, na otoku nema svjetlosnog zagađenja, što znači da znanstvenici mogu bez problema promatrati nebo, piše BBC.
Tamo je moguće pronaći pijesak iz Sahare, tefru s Etne i žar iz kanadskih šumskih požara. Primjerice, u kolovozu 2018. su detektirane čestice žara iz požara u Kanadi od nekoliko tjedana ranije. Te su čestice putovale 15 dana, a zatim se spustile na Antikytheru.
Prirodni laboratorij
To je jako važno jer jedno mjesto na kojem se skupljaju čestice s različitih mjesta na svijetu govori puno toga o procesu transporta tih čestica, što može pomoći razumjeti fenomene ekstremnog vremena i stvoriti rani sustav upozorenja na takve situacije, kao i pomoći u predviđanju o tome kako klimatske promjene utječu na vrijeme.
- Ovaj otok je poput prirodnog laboratorija u kojem se može proučavati kako čestice aerosola stvaraju oblake, što je ključan fenomen za razumijevanje i usporavanje klimatskih promjena, kaže Amiridis.
Projekt Pangea nedavno je dobio potporu od Europske unije u iznosu od 25 milijuna dolara. Tim, koji se trenutno sastoji od 30 znanstvenika, većinom inženjera i fizičara, ta će sredstva iskoristiti za instaliranje najsuvremenije tehnologije na otoku.
- Konvencionalna znanja kažu da su čestice prašine nasumično orijentirane u atmosferi. Kažemo da se one u zraku mogu vertikalno poravnati, dodaje Amiridis. Ako se Pangeina teorija pokaže točnom, što će znanstvenici znati za otprilike godinu dana, možda će se morati preispitati sve što se do sada zna o klimatskim promjenama.
- Vertikalno poravnate čestice prašine omogućuju prolazak 10-20 posto više zračenja kroz atmosferu, objašnjava Amiridis i dodaje da bi to moglo rezultirati sve toplijom planetom.
'Dašak svježeg zraka'
U sklopu projekta Pangea u planu je instalirati još 40 znanstvenih instrumenata na otoku u iduće tri godine.
Trenutno znanstvenici dolaze na otok u skupinama od njih pet jednom mjesečno, no plan je da skupine međunarodnih istraživača žive na otoku u posebno izgrađenim hostelima, i to na duže vremena. Tijekom godine je naseljen samo jedan kilometar kvadratni ovog otoka, od ukupno 22 kilometra kvadratna.
Na otoku nema benzinskih pumpi, trgovina odjećom, kao ni pekara. Postoje samo dvije konobe, od kojih jedna služi i kao mini tržnica i pošta. Od 22 stalna stanovnika otoka, oni mlađi od 65 godina su u manjini.
Prošle je godine Grčka pravoslavna crkva ponudila platiti ljudima da se dosele na taj slabo naseljeni otok, no ta ideja nije zaživjela. Preostali stanovnici se nadaju da će projekt Pangea promijeniti njihov otok. Dolazak znanstvenika sada slave kao nešto što će im donijeti dašak svježeg zraka, piše BBC.