Isaac Newton nije bio "usamljeni genij" već je surađivao sa svojim "voljenim kolegom iz studentskih soba" u radu na svom najpreciznijem teleskopu, otkrile su bilješke stare 330 godina.
Newton se često prikazuje kao "duboko introvertiran" učenjak koji je živio izoliran od okoline. No, znanstvenici tvrde da nedavno otkrivena pisma Johnu Wickinsu, njegovom dugogodišnjem asistentu na Sveučilištu Cambridge, mijenjaju ovu sliku, prenosi The Telegraph.
Wickins je živio s genijalnim matematičarem na Trinity Collegeu između 1665. i 1683. godine, služeći mu kao neplaćeni asistent ili amanuensis, što je u antičkom Rimu bio naziv za roba koji obavlja pisarske poslove, a u srednjem vijeku za prepisivača rukopisa.
On je kopirao Newtonove bilješke i nabavljao materijale za eksperimente koje su provodili u svojim sobama pretvorenim u laboratorij te je njegovo ime navedeno na Newtonovom teleskopu izgrađenom 1678. godine.
'Nije živio izoliran od ljudi'
Newton-Wickinsov reflektorski teleskop smatra se najtočnijim od njih tri koje je matematičar dizajnirao, velikim dijelom upravo zbog Wickinsovog doprinosa njegovom zrcalu.
No, navodi u bilješkama od 17.000 riječi koje je vodio Wickins otkrivaju da je njihov odnos nadilazio odnos znanstvenika i pomoćnika.
Neki su u skladu s poznatom slikom Newtona. U jednoj bilješci, on daje zadatak Wickinsu da istraži "prozirno kamenje" koje buja na željezu za njihov teleskop, dok u drugoj, od 19. srpnja 1677. godine, bjesni zbog svog spora s isusovačkim svećenikom u vezi njegove teorije čestica svjetlosti i prijeti da će "razotkriti“ jednog od svećenikovih učenika.
Ipak, u drugoj bilješci, datiranoj 19. kolovoza 1682. godine, Newton žali zbog nedoumica koje ima oko toga koje knjige preporučiti Wickinsu, pišući: "Jer ono što se meni sviđa, možda nakon proučavanja neće ugoditi i vama te će tada to za vas biti samo drvo".
Čini se da je Wickins bio jedini prijatelj kojeg je Newton imao na Cambridgeu. Scott Mandelbrote, redaktor Newton Projecta s Peterhouse koledža na Sveučilištu Cambridge, kaže kako pisma pokazuju da Newton "nije živio izoliran od ljudi oko sebe" te da je bio "spreman dijeliti stvari s ljudima".
Potisnuti homoseksualac?
"Skloni smo misliti o Newtonu kao o svojevrsnom usamljenom geniju, čovjeku kojemu nitko nije dolazio na predavanja, čije su ideje bile toliko teške da ga nitko od njegovih suvremenika u Cambridgeu nije mogao razumjeti, što je zapravo krivo predstavljanje te osobe. On razgovara s prijateljima o stvarima i spreman je njih i suvremenike uključiti u zajedničko razmišljanje o problemima te je spreman prihvatiti savjete ljudi s kojima je u svakodnevnom kontaktu", kaže Mandelbrote.
Povjesničari i psihoanalitičari su ranije nagađali da je Newton bio potisnuti homoseksualac, ukazujući na prepisku s Nicholasom Fatiom de Duillierom, mladim švicarskim matematičarem, pri čemu je jednom napisao: "Mogao bih poželjeti, gospodine, da živim cijeli svoj život, ili najveći dio njega, s vama".
Newton je potpisao sva tri svoja pisma Wickinsu s manjim varijacijama frazom "tvoj vrlo dragi kolega iz studentskih soba", no Mandelbrote smatra da je potpis u skladu s tim vremenom i ukazao na zajedničku intelektualnu znatiželju njih dvojice.
Knjižnica Sveučilišta Cambridge kupila je bilježnicu sa zapisima na aukciji za 62.750 funti prošlog ožujka.