PREKRETNICA

PANDEMIJA KORONAVIRUSA PODSJETILA NAS JE NA VAŽNOST JEDNOSTAVNE HIGIJENSKE MJERE Pranje ruku jedno je od najvećih medicinskih dostignuća

 Profimedia, Alamy
Znanstvenici procjenjuju da ljudi u prosjeku dodiruju lice 20 puta na sat, a oko 44 posto tih dodira uključuje oči, usta i nos, što su neki od najbržih putova na koje virus ulazi u unutrašnjost tijela

Perite ruke! Perite ruke barem 20 do 30 sekundi! Perite ruke jer čiste ruke umanjuju mogućnost zaraze, uključujući i prenošenje koronavirusa, savjet je koji ovih dana slušamo gotovo dan i noć.

Znanstvenici još uvijek prikupljaju pojedinosti o tome kako se širi novi virus SARS-CoV-2, no sigurno je da je kapljični put jedan od glavnih načina prijenosa. Kada se zaraženi zakašlje, izbačene kapljice mogu sletjeti na drugu osobu ili na površinu koju često dodirujemo poput kvake na vratima, sjedala i rukohvata u tramvajima ili autobusima.

Virus se, također, može prenijeti rukovanjem sa zaraženom osobom. Nakon toga, kratko je putovanje virusa od ruke do glave. Znanstvenici procjenjuju da ljudi u prosjeku dodiruju lice 20 puta na sat, a oko 44 posto tih dodira uključuje oči, usta i nos, što su neki od najbržih puteva na koji virus ulazi u unutrašnjost tijela.

Kako je pranje ruku proglašeno prekretnicom u medicini?

Iako nam se čini prirodnom navikom, pranje ruku i održavanje osobne higijene civilizacijska je norma novijeg datuma jer se prakticira tek posljednjih 150-170 godina. No, stručnjaci smatraju kako pranje ruku, baš kao i uvođenje kanalizacije i vodovoda, jedno od najvećih medicinskih dostignućem u povijesti. Primjerice, kada je 2006. godine British Medical Journal (BMJ) slavio 160 godina od svoga osnutka proveo je veliku anketu među 11.000 liječnika i znanstvenika što smatraju najvećim medicinskim dostignućem od 1840. godine kada je taj ugledni britanski časopis počeo izlaziti.

Najviše glasova tada su dobile higijenske mjere poput uvođenja kanalizacijskih i vodovodnih sustava u kućanstva te pranje ruku. - Pranje ruku jedan je od najvažnijih načina za prekid prijenosa virusa ili drugih patogena. To može imati veliki utjecaj na epidemiju – rekla je za Smithsonian Magazine Sallie Permar, infektologinja na Sveučilištu Duke.

Tko je bio Ignaz Semmelweis?

Zvuči neobično, no pranje ruku nije bila raširena praksa ni među liječnicima sve dok liječnik Ignaz Phillip Semmelweis (1818. -1865.) sredinom 19. stoljeća nije shvatio važnost te higijenske mjere. On je 1846. godine počeo raditi u Porodiljnoj klinici Opće bolnice u Beču koja je imala dva odjela. Odmah je uočio ekstremno visoku stopu smrtnosti, od 10 do čak 40 posto, kod majki na odjelu na kojem su se obučavali studenti medicine. S druge strane, u susjednom krilu gdje su se učile primalje, stopa je ostala ispod uobičajenog prosjeka od tri posto.

Pažljivo proučivši uvjete rada na oba odjela, spoznao je da je babinja groznica od koje su umirale žene, odnosno puerperalna sepsa, posljedica “otrovanja krvi” uslijed kontaminacije organskom tvari koja se nalazi u leševima. Naime, na prvom odjelu, studenti medicine radili su sekcije na leševima, a zatim nečistim rukama pregledavali rodilje. Nakon toga Semmelweis je odmah odredio stroge mjere čistoće i uveo obvezno pranje ruku otopinom klornog vapna prije svakog vaginalnog pregleda. Nakon uvođenja te mjere u bečkoj bolnici smrtnost je u roku nekoliko tjedana pala s 12 na tri posto.

Kada se obilježava Svjetski dan pranja ruku?

Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day). Istraživanja diljem svijeta pokazala su da svega 34 posto ljudi pravilno pere ruke nakon korištenja WC-a, nakon brisanja djetetove guze (ili bilo kojeg kontakta sa stolicom ili povraćenim sadržajem), te prije svakog kontakta s hranom (prije pripreme i prije jela). Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti.

Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima. - Perite ruke sapunom jer to djeluje kao vlastito cjepivo protiv bolesti – upozorava je dr. Val Curtis, profesorica na Londonskoj škole za higijenu i tropsku medicinu te inicijatorica kampanje Handwashing (Kampanja za pranje ruku) čiji je cilj usaditi ljudima u zemljama u razvoju naviku pranja ruku, čime bi se mogli spasiti milijuni života godišnje.

Koliko ljudi pravilno pere ruke?

Istraživanje objavljeno 2013. godine u časopisu Journal of Environmental Health pokazalo je da samo pet posto ljudi pere ruke između 15 i 20 sekundi, koliko je minimalno potrebno da se ubiju potencijalno štetni mikroorganizmi i spriječi širenje bolesti.

U studiji je sudjelovalo 3749 ljudi koji su koristili javne toalete u restoranima, klubovima i na ostalim javnim mjestima, a utvrđeno je da 33 posto ljudi nije uopće koristilo sapun za pranje ruku. Umjesto 15 do 20 sekundi, koliko je preporučeno prati ruke da bi se ubile bakterije, većina ispitanika je sve obavila u šest sekundi. A pokazalo se i da okolina ima utjecaj. Ako je umivaonik bio prljav, manje je ljudi opralo ruke, a ako je postojao znak koji je podsjećao ljude da operu ruke, više ih je to napravilo.

Tko češće pere ruke: muškarci ili žene?

Žene temeljitije peru ruke od muškaraca nakon toaleta, pokazalo je istraživanje znanstvenika SRH Hochschule Heidelberg iz 2018. godine. Prema tome istraživanju 11 posto promatranih muškaraca nije uopće opralo ruke nakon odlaska na toalet kao ni tri posto žena. Vodu i sapun koristilo je 82 posto žena, ali tek 51 posto muškaraca. - Za potrebe istraživanja 10 studenata psihologije promatralo je ruke oko tisuću posjetitelja javnih zahoda tijekom jednog mjeseca. Studenti su stajali neprimjetno u prostorima za pranje ruku u javnim WC-ima u restoranima brze hrane, uslužnim prostorima na autocestama, željezničkim postajama te u WC-u sveučilišne kantine - kazao je voditelj istraživanja Frank Musolesi.

Tko ima više bakterija na rukama?

Iako u prosjeku češće peru ruke, žene na njima nose veći broj različitih bakterija, pokazao je američki znanstvenik Noah Fierer sa Sveučilišta Colorado u Boulderu. Fierer i njegovi kolege istražili su koje bakterije nose na rukama studenti te na uzorku od 51 ispitanika spoznali da svaki student u prosjeku nosi na rukama 3200 bakterija koje pripadaju 150 vrsta. Istraživanje je pokazalo da bi svaki čovjek mogao imati jedinstven “bakterijski otisak prstiju”.

Naime, samo pet vrsta bakterija nađeno je istodobno kod svih studenata. Nadalje, samo 13 posto vrsta bakterija zajedničko je na objema rukama čak i kad pripadaju istoj osobi. Neočekivano, pokazalo se da žene na rukama nose drukčije bakterije nego muškarci, i to znatno više različitih vrsta. - Ne znamo što je razlog - izjavio je Fierer za New Scientist. Razlike između muškog i ženskog bakterijskog ZOO-a na rukama mogle bi se objasniti razlikama na hormonalnoj razini, ali i korištenjem drukčije kozmetike.

Koja su još otkrića važna u borbi protiv zaraznih bolesti?

To su bez sumnje otkriće cjepiva i antibiotika. Pronalazak cjepiva, uključujući dječju paralizu, hripavac i ospice, ima veliku ulogu u medicini. Zasluge za prvo cjepivo pripadaju britanskom liječniku Edwardu Jenneru, koji je 1796. godine napravio cjepivo protiv velikih boginja. Zahvaljujući cijepljenju, velike su boginje iskorijenjene, a zadnji slučaj je bio 1977. godine.

Do otkrića antibiotika 1928. godine slučajno došao britanski bakteriolog Alexander Fleming, koji je zahvaljujući neredu u svojem laboratoriju izolirao penicilin iz plijesni. Za to je otkriće 1945. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu.


Sve o kampanji #OSTAJEMDOMA doznaj na jutarnji.hr/ostajemdoma

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 21:50