Ova će godina u nas biti jedna od najtoplijih otkad imamo mjerenja

Hrvatski znanstvenici Branko Grisogono i Danijel Belušić objavili su u prestižnom časopisu Reviews of Geophysics zapažen rad koji će poboljšati prognostičke meteorološke i klimatske modele.

- Naš rad proniče u prirodu, mjerenja, teoriju i numeričko modeliranje najdonjeg sloja atmosfere kad je ona vrlo stabilna, a to se događa uglavnom noći i zimi. Upravo u takvim meteorološkim prilikama najveće su koncentracije zračnih onečišćenja, postižu se minimalne prizemne temperature zraka, dolazi do zaleđivanja itd. - rekao je Branko Grisogono, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu i jedan od vodećih hrvatskih meteorologa. - Takvi energetski slabi procesi u, primjerice, dugim zimskim noćima dosad nisu bili dobro shvaćeni i opisani, pa ni adekvatno uključeni u prognostičke meteorološke i klimatske modele. No, naš rad baca novo svjetlo na te procese i niz mogućih primjena. Primjerice, moglo bi se bolje prognozirati stvaranje leda na cestama i mostovima, ali i stvaranje visokih koncentracija onečišćenja. Također se otvara put boljim klimatskim modelima - naglasio je Grisogono.

Naš sugovornik osvrnuo se i na aktualne meteorološke podatke koji pokazuju da je srednja dnevna temperatura zraka ovoga ljeta bila između jedan i četiri Celzijeva stupnja viša od uobičajene (ako se gleda razdoblje od 1961. do 1990. godine). Dugoročne prognoze ukazuju i na toplu jesen i zimu.

- Sve ukazuje na to da bi 2015. mogla biti među najtoplijim godinama otkad se kod nas kontinuirano mjeri temperatura zraka - rekao je Grisogono. Naglasio je kako se danas sa sigurnošću većom od 95 posto može tvrditi da je sadašnje globalno zagrijavanje izazvano ljudskom aktivnošću, odnosno nekontroliranom emisijom stakleničkih plinova. - U posljednjih 100 godina prosječna globalna prizemna temperatura na Zemlji narasla je za oko jedan stupanj, što je rezultiralo većom učestalošću ekstremnih vremenskih događaja. U toplijoj atmosferi su ekstremni vremenski događaji češći nego u hladnoj. To je ključna stvar i mislim da je većina ljudi može shvatiti preko jednostavne analogije: u hladnjaku se događa mnogo manje procesa nego u loncu ili pećnici - pojasnio je Grisogono.

Prema 5. klimatskom izvještaju Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), predstavljenom u jesen 2013. godine, temperatura na Zemlji bi do kraja 21. stoljeća mogla narasti između 1,5 i 4,5 Celzijevih stupnjeva, a razina svjetskih mora mogla bi se povećati između 32 i 63 centimetra.

- U tom izvještaju rast temperatura je korigiran u odnosu na prethodni kada se predviđao porast i do šest Celzijevih stupnjeva. Naime, od 1998., koja je bila najtoplija u posljednjih 150 godina, došlo je do blagog usporavanja zagrijavanja - rekao je Grisogono, istaknuvši da zagrijavanje planeta nije prestalo, ali se ne odvija prijašnjom akceleracijom. - Jedan od razloga jest to što toplina ulazi u dublje slojeve oceana. Do prije desetak godina toplina se uglavnom spuštala do 200-300 metara dubine, a sada ide do 500, pa čak i 700 metara dubine. Kao da smo na planetu otvorili novi rezervoar za nakupljenu toplinu. U svakom slučaju, zagrijavanje Zemlje se nastavlja i idućih stotinjak godina nema globalnog zahlađenja - naglasio je Grisogono.

Naš sugovornik se osvrnuo i na Klimatsku konferenciju u Parizu krajem godine, koju su neki mediji već nazvali povijesnom.

- Mislim da neće doći do prekretnice. Zastupam pozitivni pesimizam i vjerujem da će doći do konstrukcije načela o ograničenju emisije stakleničkih plinova koje će se pokušati pridržavati velika većina zemalja. No, važno je kako će se postaviti ključni igrači Kina, SAD i Indija, zemlje s najvišim emisijama stakleničkih plinova - zaključio je Grisogono.