Oponašajući prirodu, izumili su biološki hard drive

ZAGREB - "Kompjutorski virus uništio vam je hard? Bez brige, jednog će vam dana bakterije izgraditi veći i bolji." Tom udicom započinje članak na online izdanju New Scientista , a opisuje nedavno postignuće znanstvenog tima koji je inspiraciju za tehnološku inovaciju pronašao u prirodi. "Iskorištavali smo prirodu jer je imala milijarde godina da provede eksperimente kroz evoluciju. Stoga zaista nema smisla da mi počinjemo iz početka - rekla je voditeljica istraživanja, Sarah Staniland.

Hard uređaji spremaju podatke na diskove prekrivene metalnim filmom podjeljenim u sićušne regije od kojih svaka sprema po jedan bit. Što je više tih regija na disku, veći je i kapacitet memorije. Ono što su istraživači učinili jest da su izvukli protein iz određenih vrsta bakterija koje apsorbiraju ione željeza kako bi stvorili magnetne nanočestice koje im omogućuju navigaciju pomoću Zemljina magnetnog polja. Pomoću proteina, sada mogu stvarati magnetne uzorke koji će spremati podatke.

Konvencionalni hard, kojeg čine grupe čestica, takozvana zrna, formiraju magnetske regije od kojih 100 zrna čini jedan bit. Hard koji je napravila Sarah Staniland sastoji se od površine prekrivene zlatom i kemikalijama koja ima uzorak šahovnice, gdje polja naizmjenično privlače i odbijaju proteine s početka priče. Površina se prekriva otopinom željeza koja polja pretvara u magnetski materijal.

Za početak su napravili nezgrapni model, a spremaju se eksperimentirati u nano veličinama (nano je milijarditi dio metra). Nadaju se stvoriti hard u kojem bi jedna čestica željeza dolazila na jedan kvadratić, a kapacitet bi mu bio čak jedan terabajt podataka po kvadratnom inču. Za New Scientist eksperiment je prokomentirao Thomas Thomson sa Sveučilišta u Manchesteru, rekavši kako su obavili dobar posao, ali da je realizacija projekta kao stvarnog proizvoda još barem neko vrijeme neostvariva.