Kad su se vjenčali Ana i Darko, bili su u ranim tridesetima. Planirali su obitelj s dvoje djece, no kako im nakon nekoliko godina to nije pošlo za rukom, Ana se obratila za pomoć svome ginekologu.
- S vama je sve u redu. No, možda je problem s vašim suprugom - rekao joj je liječnik. Uistinu, pokazalo se da Darko ima slabo pokretljive spermije, kojih je uz to i malo. Bio je to šok za mladog muškarca, no problem s kojim se susreo mnogo je rašireniji nego što se govori. Neplodnost pogađa sedam posto muške populacije, a pridonosi oko polovice svih slučajeva bračne neplodnosti. No, o njoj se mnogo manje raspravlja nego o ženskoj neplodnosti, dijelom zbog društvenih i kulturnih tabua. No, istraživanja pokazuju da bi se problem u budućnosti mogao povećati.
Jesmo li na početku krize plodnosti?
Globalna populacija dramatično je porasla tijekom prošlog stoljeća. Prije samo 70 godina na Zemlji je bilo samo 2,5 milijarde ljudi. U 2022. globalna populacija dosegla je osam milijardi. Međutim, stopa rasta stanovništva je usporena, uglavnom zbog društvenih i ekonomskih čimbenika. Više od 50 posto svjetskog stanovništva živi u zemljama sa stopom plodnosti ispod dvoje djece po ženi. Razlozi za ovaj pad nataliteta uključuju pozitivne pomake, poput veće financijske neovisnosti žena i kontrole nad reproduktivnim zdravljem. S druge strane, istraživanja pokazuju da bi u zemljama s niskim stopama nataliteta mnogi parovi željeli imati više djece, ali moraju odustati zbog ekonomskih razloga. I žene i muškarci sve se kasnije odlučuju za roditeljstvo. I dok su žene svjesne svoga "biološkog sata", sve donedavno se smatralo da dob nije problem za mušku plodnost. Sada se taj stav mijenja: poodmakla dob oca povezana je s nižom kvalitetom sperme i smanjenom plodnošću. No, istraživanja sugeriraju da je cijeli spektar reproduktivnih problema kod muškaraca u porastu, uključujući smanjenje broja spermija, smanjenje razine testosterona i povećanje stope erektilne disfunkcije i raka testisa.
Što su pokazale studije izraelskih znanstvenika?
Dr. Hagai Levine, profesor epidemiologije na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, i njegovi suradnici objavili su 2017. godine u časopisu Human Reproduction Update studiju koja je pokazala da broj spermija kod muškaraca u Sjevernoj Americi, Europi, Australiji i Novom Zelandu opada. Studija je pokazala da se broj muških spermija smanjio za 50 do 60 posto u razdoblju između 1973. i 2011. godine. Znanstvenike je posebno zabrinulo što je velik udio muškaraca na Zapadu kojima je koncentracija sperme ispod 40 milijuna po mililitru.
- Kad padnete ispod 40 milijuna spermija po mililitru, počinju se javljati problemi s plodnošću - rekao je za BBC Hagai Levine. Broj spermija nije samo pokazatelj plodnosti nego i zdravlja muškaraca, niske su razine povezane s povećanim rizikom od kroničnih bolesti, raka testisa i smanjenog životnog vijeka. Prošle godine je Levine sa svojim suradnicima, također u časopisu Human Reproduction Update, objavio podatke o globalnim trendovima. Istraživanje je obuhvatilo 53 zemlje, a pokazalo je kako je broj spermija padao u prosjeku za 1,2 posto od 1973. godine, a od 2000. godine stopa pada se ubrzala na više od 2,6 posto godišnje.
- U posljednjih 46 godina bilježimo značajan pad broja spermija u cijelom svijetu za više od 50 posto, a taj se pad ubrzao posljednjih godina - rekao je Levine, koji smatra da su brojke zabrinjavajuće.
- Imamo ozbiljan problem koji bi, ako se ne ublaži, mogao ugroziti opstanak čovječanstva - naglasio je Levine za Eurekalert!.
Zašto se smanjuje broj spermija?
O tome se vode rasprave među znanstvenicima. Iako njegova studija nije ispitivala uzroke pada broja spermija, Levine je ukazao na nedavna istraživanja koja pokazuju da su poremećaji u razvoju reproduktivnog trakta tijekom fetalnog života povezani s doživotnim oštećenjem plodnosti. Naglasio je da stil života buduće majke i kemikalije u okolišu nepovoljno utječu na razvoj fetusa.
- Oštećenje reproduktivnog zdravlja može početi u maternici. Znamo da majčin stres, njezino pušenje i posebno izloženost kemikalijama koje se nalaze u plastici, kao što su ftalati, ometaju razvoj muškog reproduktivnog sustava - rekao je Levine. Način života muškaraca, također, može igrati važnu ulogu u smanjenju plodnosti. Pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti i prehrana bogata visoko prerađenom hranom mogu biti krivci.
- Isti čimbenici koji općenito štete zdravlju obično su štetni i za kvalitetu sperme - naglasio je Levine. Klimatske promjene također mogu negativno utjecati na plodnost muškaraca, a nekoliko studija na životinjama sugeriraju da su spermiji posebno osjetljivi na učinke povišenih temperatura. Pokazalo se da toplinski valovi oštećuju spermu kod insekata, a sličan je učinak primijećen i kod ljudi.
Koje kemikalije štete spermi?
Dr. Rebecca Blanchard sa Sveučilišta Nottingham istražila je na psima kako učinak kemikalija iz kućnog okoliša može utjecati na reproduktivno zdravlje muškaraca.
- Pas dijeli naše okruženje. Živi u istom kućanstvu i izložen je istim kemikalijama kao i mi. Ako pogledamo psa, mogli bismo vidjeti što se događa čovjeku - rekla je za BBC dr. Blanchard.
Njezino istraživanje usredotočilo se na kemikalije pronađene u plastici, usporivačima gorenja i uobičajenim predmetima koje se nalaze u svakom kućanstvu. Studije koje je Blanchard provela otkrile su da te kemikalije mogu poremetiti naše hormonalne sustave i štetiti plodnosti pasa i muškaraca.
- I kod ljudi i kod pasa otkrili smo smanjenje mobilnosti spermija. Došlo je i do povećanja fragmentacije DNK u spermi. To dovodi do oštećenja u genetskom materijalu sperme. To može imati utjecaj i nakon začeća: kako se razine fragmentacije DNK povećavaju, tako rastu i slučajevi ranih pobačaja - objasnila je Rebecca Blanchard. Uz ove čimbenike okoliša, stil života također može naštetiti muškoj plodnosti: loša prehrana, sjedilački način života, stres i korištenje alkohola i droga, upozoravaju znanstvenici.
A kakva je uloga gena na kromosomima X i Y?
Jedan od razloga porasta muške neplodnosti diljem svijeta jest i degradacija kromosoma Y, famoznog muškog kromosoma. Kao što je poznato, kromosomi X i Y određuju naš spol: žene imaju dva X, a muškarci jedan X i jedan Y kromosom. X je jedan od najvećih, a tri puta manji Y je najmanji kromosom. X kromosom ima 800, a Y samo 78 gena, od kojih je najvažniji SRY, čija je zadaća "praviti muškarce". No, Y kromosom sadrži i niz gena koji su uključeni u stvaranje sperme. Zanimljivo je da su u stvaranje sperme uključeni i geni na kromosomu X. Međunarodna studija objavljena prošle godine u The American Journal of Human Geneticsu identificirala je više od 50 gena na X kromosomu u kojima mutacije mogu uzrokovati lošu proizvodnju sperme.
- Ljudi često misle o X kromosomu kao o ženskom kromosomu, jer žene imaju dva X kromosoma. U početku nitko nije stvarno razmišljao da bi X kromosom mogao biti toliko uključen u reproduktivnu sposobnost muškaraca. Ali naša otkrića odgovaraju teoriji da je X kromosom važan za mušku reprodukciju - rekla je za New Scientist voditeljica studije dr. Csilla Krausz sa Sveučilišta u Firenzi.