PIŠE TANJA RUDEŽ

Ništa od imuniteta krda, evo što slijedi: ‘Covid će se vratiti, ali pandemija neće, eri restrikcija dolazi kraj!‘

 Str
To ne znači da ćemo iskorijeniti virus. Infekcije će se nastaviti. One će biti tu, ali neće remetiti društvo. To je najbolji scenarij – rekao je Fauci

Od kraja studenoga 2021. godine do kraja ožujka 2022. godine oko 50 posto ljudi u svijetu bit će zaraženo varijantom omikron, procjenjuje Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME) Sveučilišta Washington u Seattleu.

Dr. Christopher Murray direktor IHME-a smatra da će to promijeniti način na koji društva reagiraju na koronavirus.

- Nakon omikronskog vala, covid-19 će se vratiti, ali pandemija neće. Era izvanrednih mjera vlade i društava za kontrolu prijenosa SARS-CoV-2 bit će završena - napisao je Murray u komentaru za ugledni medicinski časopis Lancet.

Slično razmišlja i vodeći američki infektolog dr. Anthony Fauci koji je početkom tjedna najavio da će idućih tjedana epidemija omikrona u cijelom SAD-u biti pod kontrolom. - To ne znači da ćemo iskorijeniti virus. Infekcije će se nastaviti. One će biti tu, ali neće remetiti društvo. To je najbolji scenarij - rekao je Fauci.

Kako Hrvatska u odnosu na Zapad kasni nekoliko tjedana s početkom eksponencijalnog širenja omikronskog vala, još nismo dostigli vrhunac pa su dnevne brojke novozaraženih i dalje rekordne. Ipak, idućih tjedana i kod nas se očekuje stagnacija i početak pada novozaraženih pa se mnogi pitaju hoćemo li na kraju ovog pandemijskog vala dosegnuti toliko željeni kolektivni ili imunitet "krda".

Infektivna klica

Podsjetimo, kolektivni imunitet jest oblik zaštite od epidemijskog širenja zarazne bolesti u kojem infektivna klica (patogen) ne uspijeva prijeći sa zaraženog na zdravog pojedinca zbog činjenice da u populaciji postoji dovoljan postotak pojedinaca imunih na djelovanje tog patogena. Što je postotak imunih pojedinaca u populaciji veći, to je mogućnost prijenosa zaraze i nastavka epidemije manja. Na početku pandemije koronavirusa procijenjeno je da bi za dosezanje "imuniteta krda" na SARS-CoV-2 trebalo biti imuno oko 60 posto populacije.

No, nade u imunitet krda splasnule su jer je tijekom prošle godine koronavirus brzo uzastopno mutirao u nove varijante: najprije alfa (50 posto zaraznija od originalnog soja koronavirusa), a zatim delta (50 posto zaraznija od alfe). Stoga su i kalkulacije o pragu imuniteta krda rasle: najprije 70-80 posto imunih kod alfe, a onda 80-90 posto kod delte. Naposljetku, se pojavio omikron koji je još zarazniji od delte (zarazan je otprilike kao ospice kod kojih je imunitet krda oko 95 posto) te uspješno izbjegava imunitet stečen prebolijevanjem ili cijepljenjem.

Svoje evolucijske sposobnosti omikron je najbolje pokazao u Južnoj Africe gdje je najprije detektiran: iako je 60 do 80 posto stanovništva te zemlje preboljelo covid u ranijim valovima, pokrenuo je novu epidemiju u studenom prošle godine.

- Postizanje teoretskog praga imuniteta krda nakon kojeg će se virus prestati širiti vjerojatno je nerealno s obzirom na iskustvo koje smo imali u pandemiji - rekao je za Reuters dr. Olivier le Polain, epidemiolog Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Tim imunologa i epidemiologa sa Sveučilišta Colorado u Boulderu za portal Conversation ističe neke od problema koji kompliciraju nadu u postizanje dugoročnog imuniteta krda nakon omikronskog vala. Prvo, imunitet s vremenom slabi, bez obzira je li stečen cijepljenjem ili preboljenjem bolesti. Drugo, ne možemo isključiti pojave novih varijanti koje bi mogle izbjeći postojeći imunitet. Upravo je širenje omikrona među osobama koje su već preboljele covid pokazalo da infekcija jednom varijantom ne jamči zaštitu od zaraze budućim varijantama.

Ni na gripu nema imuniteta krda

"To su isti razlozi zbog kojih ljudi nikada ne postižu dugotrajni imunitet krda na gripu i moraju svake godine dobiti novo cjepivo protiv gripe.

No, važno je imati na umu da je kod svih dosadašnjih varijanti većina ljudi koji su hospitalizirani zbog covida-19 bila necijepljena. To pokazuje da su cjepiva učinkovito sredstvo kako bi se smanjila ozbiljnost bolesti te da mogu biti korisna čak i protiv novih varijanti", naglašavaju znanstvenici Sveučilišta Colorado.

Slučaj grada Manausa

Kada je počela pandemija, razvoj cjepiva bio je tek u povojima, pa je većina zemalja u proljeće 2020. godine pribjegavala manje ili više strogom lockdownu kako bi usporila širenje virusa i tako spriječila pucanje zdravstvenog sustava. No, bilo je zemalja ili sredina u kojima je virus slobodno kolao pa su već nakon prvog pandemijskog vala imale 60 posto preboljelih koliko se tada smatralo pragom imuniteta krda za covid-19.

Najbolji primjer je Manaus, glavni grad brazilske države Amazonije koji broji oko 2,2 milijuna stanovnika, od kojih je svega šest posto starije od 65 godina. Studija objavljena u prosincu 2020. godine u časopisu Science pod vodstvom Ester Sabino sa Sveučilišta Sao Paulo i Nuna Farije s Imperial Collegea u Londonu pokazala je da je oko 76 posto stanovnika Manausa između ožujka i rujna 2020. godine preboljelo covid-19. Mnogi su znanstvenici tada zaključili da je u Manausu dostignut kolektivni imunitet: dovoljan broj prokuženih da se koronavirus više ne može širiti. No, već krajem 2020. godine u Manausu je opet buknula epidemija i to iz dva razloga: imunitet ljudi koji su preboljeli covid sedam ili osam mjeseci ranije je oslabio, a u gradu je kolala nova i zaraznija varijanta koronavirusa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. siječanj 2022 17:54