ODISEJA BEZ KRAJA

NAPUSTILI SMO SUNČEV SUSTAV Nakon 36 godina putovanja, sonda Voyager poslala signale iz međuzvjezdanog svemira

 NASA / JPL

PASADENA - Dana 25. kolovoza 2012. godine prvi objekt napravljen ljudskom rukom napustio je Sunčev sustav. Potvrdila je to NASA jučer navečer nakon analize podataka sa sonde Voyager 1.

Radi se o povijesnom trenutku za čovječanstvo, datumu kada smo i službeno postali međuzvjezdana civilizacija. Koliko god je veliko postignuće bilo sletanje na Mjesec, napuštanje Sunčevog sustava predstavlja vrhunac ljudskog istraživanja svemira do danas.

FOTO Voyageri putuju već 35 godina: Obišli su sve plinske divove, a sada su na samom rubu Sunčevog sustava

Voyageru je za taj put trebalo malo više od 35 godina. Najbrža i najudaljenija sonda za to vrijeme prešla je oko 17 svjetlosnih sati, obišla je Jupiter i Saturn, i otkrila nam kako izgleda i od čega se sastoji međuzvjezdani prostor.

Kada je Voyager 1 lansiran, 5. rujna 1977. godine, plan je bio jednostavan: NASA-ini znanstvenici žurili su iskoristiti rijetko poravnanje vanjskih planeta, Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna u konfiguraciju koja omogućuje jednoj ili dvije sonde da obiđu sva četiri planeta.

Dizajnirani u rekordnom vremenu, koristeći tehnologiju koja niti u 70-ima nije bila smatrana ‘posljednjom riječi tehnike’, Voyager 1 i njegov brat-blizanac Voyager 2 lansirani su s ciljem da ispune 5-godišnju misiju istraživanja vanjskih planeta Sunčevog sustava.

No, oni koji su ih gradili, znanstvenici i inžinjeri s NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja (JPL), napravili su ih trajnijima i izdržljivijima nego što je to itko očekivao.

Čak 36 godina kasnije, obje sonde Voyager još uvijek rade, još uvijek skupljaju podatke, još uvijek su u kontaktu sa Zemljom.

Čak i da su trajale samo 5 godina, da su ispunile samo svoju primarnu misiju, ostale bi zabilježene kao jedna od najuspješnijih znanstvenih misija u povijesti.

Otkrili su vulkane na Jupiterovom mjesecu Iou - prvi zabilježeni slučaj vulkanske aktivnosti izvan zemlje. Otkrili su ocean vode zarobljen ispod ledenih površina mjeseca Europe, kiše metana na Saturnovom mjesecu Titanu, sastav Saturnovih prstena, i nebrojena druga čuda koja su nam pružila sasvim novi pogled na naše planetarno susjedstvo.

Jupiterova 'crvena točka', megaoluja veća od Zemlje

I dok je nakon preleta iznad Saturna Voyager 1 krenuo bržom putanjom, koja ga je učinila najbržim predmetom izrađenim ljudskom rukom i prvom međuzvjezdanom sondom čovječanstva, Voyager 2 sporijom je putanjom produžio do Urana i Neptuna, i do danas je ostao jedina svemirska sonda koja je obišla ta dva planeta.

Sve što znamo o Uranu i Neptunu, sve što znamo o Kuiperovom pojasu, sve što znamo o Heliosferi dugujemo Voyagerima i vizionarima koji su ih poslali na put prije više od tri desetljeća. Sada, toj listi dodajemo i sve što znamo o svemiru izvan Sunčevog sustava.

- Znanstveno, ovo je velika prekretnica, ali i povijesno, rekao je Ed Stone, jedan od znanstvenika na misiji Voyager, koji je kao mladi zaposlenik JPL-a bio prisutan od začetka projekta, prije više od 40 godina.

- Ovo je jedno od onih istraživačkih putovanja poput oplovljavanja svijeta po prvi put, ili ostavljanje otiska ljudskog stopala na Mjesecu. Ovo je prvi put da smo počeli istraživati prostor između zvijezda, rekao je za BBC.

PRVI OBJEKT IZRAĐEN LJUDSKOM RUKOM NAPUSTIO SUNČEV SUSTAV Voyager ušao u međuzvjezdani prostor

Znanstvenicima je trebalo čak godinu dana da sa sigurnošću ustvrde kako je Voyager 1 napustio Sunčev sustav. Prvi problem bio je što nitko nije znao što očekivati: postojalo je nekoliko teoretskih modela za sastav međuzvjezdanog svemira, no podaci koje je slao Voyager nisu se u potpunosti slagali ni s jednim.

Drugi problem bio je što je spektrometar plazme (PLS) na Voyageru, instrument koji bi bio najbolji za utvrđivanje sastava međuzvjezdanog svemira, već duže vremena neispravan.

Znanstvenici su bili prisiljeni koristiti se sustavom za detekciju valova plazme (PWS), no kako bi dobili pouzdano očitanje, trebala im je jasna referenca, i vanjski izvor plazma valova. Pomogla im je masovna erupcija sunčeve korone 2012 godine, svojevrsni ‘tsunami sunčevog vjetra’, koji je došao do Voyagera tek ovog proljeća. Proučavajući val plazme, ustvrdili su kako gustoća elektrona u području oko Voyagera odgovara vrijednostima koje su očekivali od međuzvjezdanog prostora.

Puno jasnije podatke znanstvenici će imati za 3-4 godine, kada i Voyager 2 napusti Sunčev sustav, obzirom da je PLS sustav na toj sondi još uvijek aktivan.

Zlatna ploča: 'Želimo vam sve najlepše sa naše planete!'

Obje Voyager sonde nose na sebi zlatne gramofonske ploče na kojima se nalaze brojne fotografije i zvučni zapisi koji prikazuju raznolikost života i kulture na Zemlji.

Sadržaj ploča odabralo je povjerenstvo na čelu s Carlom Saganom. Među fotografijama nalaze se slike i dijagrami od znanstvene važnosti, namijenjene inteligentnim bićima koja bi mogla pronaći sondu, poput matematičkih i fizičkih vrijednosti, dijagram Sunčevog sustava i njegovih planeta, DNK i ljudske anatomije i razmnožavanja.

Uz slike čovječanstva, na ploči se nalaze i fotografije insekata, biljaka i krajolika. Slike na kojima su ljudi prikazuju veliki raspon kultura, arhitekturu, hranu, te slike ljudi iz svakodnevnog života.

Među audio snimkama nalaze se pozdravi na 55 jezika, uključujući i pozdrav na srpskom, ‘želimo vam sve najlepše sa naše planete’. Ploča također sadrži i brojne zvukove iz prirode, poput glasanja životinja, kiše, valova, vulkana, potresa, gromova...

Na ploči se nalazi i 90 minuta glazbe, odabrane da predstavlja brojne ljudske kulture, od klasnike do jazza, bluesa i rocka. Pa bi vanzemaljci tako jednom mogli čuti ‘Johnny B. Goode’ Chucka Berryja, Mozartovu ‘Čarobnu frulu’, Beethovenovu Petu simfoniju, ili ‘Melancholy Blues’ Louisa Armstronga.

Obiteljski portret

Voyageri su predaleko od Sunca da bi mogli raditi uz pomoć solarnih ćelija, pa se zato napajaju uz pomoć radioizotopnog termoelektričnog generatora (RTG). Radi se o iznimno jednostavnom reaktoru koji pretvara radijaciju plutonija u električnu energiju. Pouzdan je i pruža stalni napon, no snaga mu se smanjuje s protokom vremena, kako se plutonijsko gorivo raspada u neradioaktivne tvari.

Zbog toga, znanstvenici polagano gase jedan po jedan instrument na sondama, birajući one najbitnije, kako polagano nestaje dovoljno snage za napajanje svih instrumenata.

Prije gašenja kamera na Voyageru 1, suradnik na projektu i slavni astronom i promotor znanosti Carl Sagan uspio je nagovoriti voditelje projekta da kamere okrenu prema Zemlji i ostalim planetima Sunčevog sustava. Serija fotografija koje su uslijedile poznate su kao ‘obiteljski portret’, a najpoznatija među njima je ‘blijeda plava točka’ - slika Zemlje s udaljenosti od 6 milijardi kilometara. Na slici, Zemlja je vidljiva samo kao blijeda plava točkica u najdesnijoj vertikalnoj pruzi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 06:28