NA RUĐERU KREĆE NAJVEĆI INFRASTRUKTURNI PROJEKT OD NJEGOVA OSNUTKA Povijesni pothvat težak je čak 72 milijuna eura

Projekt Instituta Ruđer Bošković (IRB) namijenjen za obnovu postojećih objekata te izgradnju pet novih, uvećan je na sjednici Vlade na 72 milijuna eura i predstavlja najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina i najveće od osnutka Ruđera, priopćeno je.

Vlada je na prošlotjednoj sjednici usvojila prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) o povećanju sredstva za projekt “Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu“ (O-ZIP) za 11,5 milijuna eura. Radi se o kapitalnom strukturnom projektu Instituta Ruđer Bošković (IRB) čije je financiranje predviđeno iz fondova Europske unije, odnosno Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' 2014. - 2020. Uz strateške projekte Vlade financirane iz strukturnih fondova, taj je Ruđerov projekt četvrti po veličini financiranja iz europskih strukturnih fondova te predstavlja najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina, priopćeno je iz Ruđera.

Sredstva će se iskoristi za obnovu postojećih objekata te izgradnju pet novih i to za informacijsko-komunikacijske znanosti i tehnologije, istraživanje mora i okoliša, biomedicinska istraživanja, napredne materijale i tehnologije te kongresni centar.

Vlada je prihvatila prijedlog MZO-a o povećanju sredstava u iznosu 85,9 milijuna kuna, a ministrica Blaženka Divjak istaknula je kako se tijekom pripreme projektno-tehničke dokumentacije za provedbu projekta OZIP pokazala nužnost za povećanjem prvotno planiranih sredstava od 60,7 milijuna eura na iznos od 72 milijuna eura.

''Nažalost, tržišna je cijena građevinskih radova u Hrvatskoj naglo porasla od inicijalnih procjena na početku prijave projekta 2012. godine. Također, promijenio se zakonski okvir u kojem se za gradnju zahtijeva zadovoljavanje energetskih certifikata nulte kategorije. Stoga se danas projekt OZIP ne bi nikako mogao realizirati u okviru prvotno predviđenog proračuna iz 2012. godine", kazao je ravnatelj IRB-a David M. Smith.

Projekt je kao ključni dio dugoročne strategije IRB-a razvijen u vrijeme pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2012. godine. Studija predizvodljivosti dovršena je 2013. godine, 2014. godine projekt je ušao u tekući Operativni program koherentnosti i kohezije, a studija izvodljivosti započela je 2016. godine.

''Zahvaljujući OZIP-u nabavit ćemo sofisticiranu istraživačku opremu usklađenu s postojećom ekspertizom Ruđerovih znanstvenika i potrebama hrvatskog gospodarstva“ kazao je Smith.

Podsjetio je da je znanstvenik iz Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a Oliver Vugrek nedavno uspješno zaključio projekt sekvencioniranja genoma virusa SARS-CoV-2 izolirana iz pacijenata u Hrvatskoj, u suradnji s kolegama iz Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te iz riječkog Medicinskog fakulteta i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Borbu protiv koronavirusa i bolesti COVID-19 znanstvenici IRB-a nastavljaju i u okviru upravo završenog tematskog natječaja za istraživačke projekte 'Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanima koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije' (IP-CORONA-2020-04) Hrvatske zaklade za znanost, u kojem je Institut prijavio 8 projekata, dok je na dodatnih 20 projekata partner u istraživanjima.

Smith je dodao da je potrebno neprestano, a ne samo u trenucima velikih kriza i ugroza poput aktualne pandemije podizati svijest javnosti na doprinos znanstvenika diljem svijeta i u Hrvatskoj na dobrobit čovječanstva.