ZAGREB - Jesmo li na korak do rađanja “genetički modificiranih beba”? Ovo pitanje u središtu je rasprava nakon što je američki časopis Technology Review objavio reportažu iz poznatog laboratorija na Harvardu gdje znanstvenici pomoću nove tehnologije pokušavaju iz DNK jajašca ukloniti defektne gene povezane s bolestima.
Ciljana modifikacija
Koristeći novu metodu, tzv. CRISPR, mlada znanstvenica Luhan Yang, postdoktorandica u laboratoriju poznatoga harvardskog genetičara prof. Georgea Churcha, iz jajašca žene s nasljednim oblikom raka jajnika eliminirala je gen povezan s tom malignom bolešću. Iako rad dr. Luhan Yang još nije objavljen u nekom znanstvenom časopisu, njezino je istraživanje privuklo veliku pozornost medija iz cijeloga svijeta te izazvalo žestoke rasprave u javnosti.
- CRISPR-Cas sistem nova je revolucionarna tehnologija u molekularnoj biologiji, koja omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena. Prednost ove tehnologije je njena relativna jednostavnost, visoka preciznost i učinkovitost pa je stoga posljednjih godina korištena za modifikaciju gena u nizu različitih tipova stanica i modelnih organizama, i to posebice onih za koje prijašnje metode nisu bile učinkovite - pojasnila je dr. Tamara Čačev, molekularna biologinja Instituta Ruđer Bošković (IRB).
Popravljanje gena
- Iako ova studija još nije objavljena, pobudila je veliku pažnju budući da se u njoj ova tehnologija koristi za korekciju mutiranog gena BRCA1 u jajnim stanicama žene nositeljice ove mutacije. Iako sami znanstvenici naglašavaju kako je riječ o eksperimentu na stanicama, vrlo je predvidljivo da bi se ovako modificirane stanice mogle koristiti za stvaranje genetički modificiranih embrija čovjeka u kojima bi se ovom tehnologijom mutirani geni ‘popravili’ ili zamijenili njihovim ‘zdravim’ verzijama - dodala je dr. Čačev.
Naglasila je kako je tehnologija CRISPR dosad korištena u nizu drugih istraživanja. - Posebno bih izdvojila istraživanja povezana s razvojem novih terapeutskih pristupa u liječenju HIV/AIDS infekcije i hemofilije.
Etičke dvojbe
Drugi recentni iskorak, koji su 2014. godine ostvarili kineski znanstvenici, jest istodobna modifikacija više gena kod jedne vrste majmuna, čime se otvara mogućnost primjene ove tehnologije u stvaranju boljih modela za istraživanje kompleksnih multigenskih bolesti čovjeka - naglasila je Tamara Čačev.
Naša sugovornica osvrnula se i na etičke dvojbe nove tehnologije zbog čega dio znanstvenika traži moratorij na takva istraživanja.
Istaknula je kako valja razlučiti primjenu CRISPR tehnologije na modifikaciju gena u tjelesnim stanicama oboljelih u terapeutske svrhe (pri čemu ne dolazi do prijenosa ovih modifikacija na potomstvo), od primjene ove tehnologije na spolne stanice.
Podijeljena struka
- Genetičke modifikacije spolnih stanica se nasljeđuju te bi se time trajno i nepovratno izmijenila nasljedna osnova potomaka. Stoga dio znanstvene zajednice smatra kako se ne bi trebalo zadirati u modifikaciju reproduktivnih stanica zbog toga što efikasnost i sigurnost ove tehnologije nije do kraja ispitana te je stoga njena primjena u ovom kontekstu etički dvojbena - rekla je dr. Čačev.
NAJVEĆI STRAHOVI Rađanje ‘dizajnirane djece’
Među bojaznima vezanim uz primjenu nove tehnologije jest i to da bi se CRISPR mogao primijeniti s ciljem rađanja “dizajnirane djece” željenih fizičkih i intelektualnih osobina.
- Naravno, to je etički neprihvatljivo. No, budući da genetička osnova ‘poželjnih osobina’ na koje bi roditelji potencijalno željeli utjecati kod svoje djece, kao što je inteligencija, nije do kraja razjašnjena, niti je genetika jedini čimbenik u njihovu nastajanju, takva bojazan zasad je bez stvarne osnove - naglasila je Tamara Čačev. Ona smatra da će se nova tehnologija ipak koristiti u istraživanjima koja bi mogla rezultirati novim probojima u razumijevanju genetičke podloge različitih bolesti te potencijalnom razvoju novih pristupa njihovu liječenju.
Tehnologija CRISPR
Pozitivni aspekti:
1. Nov terapeutski pristup u liječenju HIV/AIDS infekcije i hemofilije
2. Omogućava ciljano uklanjanje gena povezanih s nekim nasljednim oblicima tumora i drugih bolesti kako se oni ne bi prenosili s generacije na generaciju
Negativni aspekti:
1. Nova tehnologija još nije dovoljno istražena
2. U budućnosti otvara put rađanju ‘dizajnirane djece’, poželjnih fizičkih i intelektualnih osobina