TUŽNA VIJEST

Na 103. rođendan preminuo James Lovelock, jedan od prvih znanstvenika koji su upozorili na klimatske promjene

James Lovelock

 Tim Cuff/Alamy/Profimedia/Tim Cuff/Alamy/Profimedia
Lovelock je lansirao Hipotezu Geju, jednu od najpopularnijih, ali i najkontroverznijih znanstvenih teorija

Poznati britanski znanstvenik James Lovelock, jedna od ikona globalnog pokreta za zaštitu okoliša, preminuo je na 103. rođendan u svom domu u Dorsetu, priopćila je na Twitteru njegova obitelj. Lovelock je diljem svijeta postao poznat 1969. godine kad je lansirao hipotezu Geja o našem planetu kao “živom samoregulirajućem organizmu”. Također, bio je jedan je od prvih znanstvenika koji su upozorili na klimatske promjene.

– Shrvan sam Jimovom smrću. Bio mi je izvor inspiracije tijekom cijele moje karijere. Jimov utjecaj je široko rasprostranjen, dubok i dugotrajan. Pamtit ćemo ga po njegovoj toploj osobnosti sklonoj zabavi, njegovom istinski inovativnom razmišljanju, njegovoj jasnoći komunikacije, njegovoj spremnosti da preuzme hrabre rizike u razvoju svojih ideja i njegovoj sposobnosti da okupi ljude i uči od njih – izjavio je za BBC prof. Richard Betts, voditelj istraživanja klimatskih utjecaja u Met Officeu Hadley Centera.

James Lovelock rođen je 26. srpnja 1919. godine u Brixtonu (južni London) u radničkoj obitelji. Neko je vrijeme radio kao fotograf pohađajući večernju školu na koledžu Birbeck da bi kasnije upisao studij kemije na Sveučilištu u Manchesteru. Zahvaljujući studentskom statusu, izbjegao je mobilizaciju u Drugom svjetskom ratu, ali je bio angažiran na projektu zaštite vojnika od opeklina. Zatim je 1948. godine doktorirao na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. Iduća dva desetljeća radio je u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja, a jedan od njegovih kolega bio je dr. Frank Hawking, otac Stephena Hawkinga kojeg je Lovelock zabavljao kao dječaka.

Prekretnica u njegovoj karijeri zbila se u proljeće 1961. godine kad ga je NASA pozvala da sudjeluje u projektima potrage za životom u svemiru, posebice na Marsu. Lovelockov je zadatak bio konstruirati osjetljivi uređaj koji bi analizirao površinu Marsa u potrazi za životom. Dok su NASA-ini biolozi predlagali pokuse zasnovane ne pretpostavci da je život na Marsu identičan onome na Zemlji, Lovelock je smatrao da je najbolji način potrage za životom na ostalim planetima analiza njihovih atmosfera. Planeti s atmosferom sastavljenom uglavnom od plinova poput ugljikova dioksida ne bi bili dobri kandidati za život dok su oni čije su atmosfere kompleksne mješavine visoko reaktivnih plinova poput kisika potencijalni rezervoari života.

image

James Lovelock

Jeff Morgan 02/Alamy/Profimedia/Jeff Morgan 02/Alamy/Profimedia

S biologinjom Lynn Margulis, tadašnjom suprugom Carla Sagana, Lovelock je 1969. godine formulirali ideju o “Zemlji kao živom, samoregulirajućem sustavu”. Na nagovor svoga prijatelja, književnika i nobelovca Williama Goldinga, ideju je nazvao hipoteza Geja, prema grčkoj božici Zemlje. - Hipoteza polazi od toga da su atmosfera, oceani, klima i Zemljina kora podešeni u stanje pogodno za život i da je to stanje rezultat živih organizama. Život i okoliš tako su blisko povezani da evoluira Geja, a ne organizmi i okoliš gledani odvojeno - ustvrdio je Lovelock. Prema hipotezi Geja, Zemljina je atmosfera u stalnom stanju neravnoteže, ali je u takvu stanju održava biosfera, živi omotač našeg planeta.

Hipoteza Geja ubrzo je postala jedna od najpopularnijih, ali i najkontroverznijih znanstvenih teorija. Dok su je pripadnici pokreta Zelenih glorificirali, mnogi su poznati znanstvenici, poput evolucijskih biologa Richarda Dawkinsa i Stephena Jay Goulda, žestoko napadali. Lovelock je 1979. godine objavio i knjigu “Geja: Novi pogled na život na Zemlji”, koja je postala bestseler. Knjiga je postala ponovno aktualna kad je 2000-ih postalo jasno da se čovječanstvo suočava s ozbiljnom prijetnjom globalnog zagrijavanja. U svojoj knjizi “Osveta Geje”, iz 2006. godine, Lovelock je upozorio da su klimatske promjene najveća opasnost koja prijeti ljudskoj civilizaciji. Nadalje, u toj je knjizi upozorio da se na Zapadu mora odustati od bezumnog protivljenja nuklearnoj energiji jer je to jedina učinkovita terapija protiv globalnog zagrijavanja kojom danas raspolažemo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. rujan 2022 17:28