Prošle je godine iz plinskog izvora u zabačenoj regiji Kazahstana zabilježeno jedno od najgorih curenja metana u povijesti, piše BBC.
Procjenjuje se da je nakon izbijanja požara koji je trajao preko šest mjeseci, iscurilo oko 127.000 tona metana, snažnog stakleničkog plina, mnogo jačeg od ugljičnog dioksida.
Buzachi Neft, kompanija koja upravlja izvorom, negirala je da je iscurila ‘značajna količina‘ metana.
No prema kalkulatoru stakleničkih plinova američke agencije za zaštitu okoliša, utjecaj te količine metana ekvivalentan je vožnji 717.000 automobila s motorom na unutarnje izgaranje čitavih godinu dana.
‘Razmjeri i trajanje curenja su vrlo neuobičajeni‘, rekao je Manfredi Caltagirone, čelnik UN-ovog ureda za praćenje emisija metana. ‘Ovo je ekstremno veliko!‘
Curenje je započelo 9. lipnja 2023. kad je zabilježena eksplozija tijekom bušenja u regiji Mangistau, u jugozapadnom Kazahstanu, nakon čega je buknuo požar koji je bjesnio sve do kraja godine.
Vatra je stavljena pod kontrolu tek 25. prosinca 2023. Lokalne vlasti rekle su BBC-ju da se trenutno izvode radovi na zatvaranju izvora cementom.
Prirodni plin uglavnom se sastoji od metana, plina nevidljivog ljudskom oku.
Međutim, kad sunčeve zrake prolaze kroz oblak metana, to za sobom ostavlja jedinstveni otisak koji neki sateliti mogu pratiti.
Ovo konkretno curenje metana prva je istraživala francuska geoanalitička tvrtka Kayrros. Njihovu je analizu potvrdio i nizozemski Institut za svemirska istraživanja i Politehničko sveučilište Valencije u Španjolskoj.
Analizirajući satelitske podatke, znanstvenici su otkrili da su visoke koncentracije metana bile vidljive u 115 različitih prilika između lipnja i prosinca prošle godine.
Na temelju tih podataka, zaključili su da je iz tog jednog jedinog izvora pobjeglo 127.000 tona metana, po čemu bi ovo curenje metana bilo drugo najgore curenje izazvano ljudskom aktivnošću.
Luis Guanter s Politehničkog sveučilišta Valencije, koji je pomogao potvrditi curenje, rekao je da je tek sabotaža Sjevernog toka mogla izazvati jače curenje.
Podsjećamo, u rujnu 2022. je podvodna eksplozija raznijela dva cjevovoda kojim je plin putovao od Rusije do Njemačke - Sjeverni tok 1 i 2 - čime je u atmosferu pobjeglo 230.000 tona metana.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, metan je odgovoran za 30 posto porasta globalne temperature od početka industrijske revolucije.
Iako satelitske snimke mogu ometati vanjski faktori poput naoblake, znanstvenici kažu da su ‘posve sigurni‘ da je ova ogromna količina metana iscurila iz tog jednog izvora.
‘Detektirali smo curenje metana s čak pet različitih, vrlo osjetljivih satelitskih instrumenata‘, rekao je Guanter. ‘Svaki od ovih instrumenata mjeri metan na poseban način, no od svih smo dobili vrlo konzistentne rezultate.‘
Odjel za ekologiju u regiji Mangistau u Kazahstanu u priopćenju je potvrdio da je koncentracija metana u zraku premašila zakonske granice u čak 10 odvojenih slučajeva između 9. lipnja i 21. rujna.
Također je rečeno da su u satima nakon prve eksplozije, razine metana u zraku bile 50 puta veće od dopuštene.
Ali Buzachi Neft, kazahstanska tvrtka koja posjeduje bušotinu, opovrgava navode da je došlo do curenja golemih količina metana.
Tvrtka kaže da je njezina bušotina sadržavala samo ‘zanemarivu‘ količinu plina, pa bi metan koji bi iscurio, izgorio prilikom izlaska iz bušotine.
Također su rekli kako vjeruju da je u atmosferu iscurila samo vodena para te formirala velike bijele oblake koji su bili vidljivi iz svemira.
‘Odgovorno smo pristupili situaciji‘, rekao je za BBC Daniyar Duisembayev, zamjenik direktora tvrtke zadužen za strateški razvoj.
Vanjsko istraživanje koje je naručio Buzachi Neft, navodno dovodi u sumnju Kayrrosova otkrića.
Prema tvrtki, istraživanje sugerira da su sateliti druge plinove u atmosferi - na primjer vodenu paru - slučajno zamijenili za metan te da znanstvenici nisu uzeli u obzir metan koji je već bio u zraku prije eksplozije.
Ali timovi koji provjeravaju prve nalaze o curenju tvrtke Kayrros to poriču.
‘Testirali smo potencijalni učinak vodene pare ili dima i nismo pronašli nikakav signal o interakciji s našim mjerenjima‘, rekao je Guanter s Politehničkog sveučilišta u Valenciji.
Također je rekao da su znanstvenici tražili samo ‘pojedinačne oblake metana‘ i da na njihove metode ne bi utjecao metan koji je već bio u atmosferi prije eksplozije.
Kazahstan obećao smanjenje emisije metana
Službena istraga o uzrocima nesreće - koju je vodio Komitet za industrijsku sigurnost Atyraua - otkrila je da Buzachi Neft nije uspio na odgovarajući način nadzirati bušenje.
Također su okrivili podizvođača Zaman Energo za brojne propuste u procesu bušenja. Iz Zaman Energa nisu željeli komentirati ovu priču.
Kazahstansko Ministarstvo energetike reklo je da je zaustavljanje curenja bila ‘kompleksna tehnička operacija‘ te da ‘ne postoje univerzalna rješenja za eliminiranje sličnih nezgoda‘.
Pa ipak, ovo nije prvo veliko curenje metana zabilježeno u centralnoj Aziji.
Baš kao i susjedni Turkmenistan, Kazahstan je zabilježio desetke događaja u kojima je iscurila značajna količina metana, no Guanter kaže da je curenje zabilježeno u regiji Mangistau po svemu iznimno.
‘Ovo curenje je mnogo veće nego ono koje se događa uslijed uobičajenih ljudskih aktivnosti‘, rekao je.
Klimatski znanstvenici iz Climate Action Trackera kažu da Kazahstan, s predviđenom proizvodnjom prirodnog plina, riskira buduća curenja metana iz svojih plinovoda.
Na prošlogodišnjem klimatskom samitu COP28, Kazahstan se priključio akciji Global Methane Pledge - dobrovoljnom sporazumu 150 zemalja koje su obećale smanjiti emisije metana za 30 posto do 2030. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....