DVOJE LAURETATA

Mađarica i Amerikanac čija su otkrića omogućila razvoj cjepiva protiv covida dobili Nobela za medicinu

Katalin Kariko i Drew Weissman, slike na ekranu

 Jonathan Nackstrand/Afp
‘Laureati su pridonijeli neviđenoj brzini razvoja cjepiva tijekom jedne od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju u moderno doba‘

Mađarica Katalin Kariko i Amerikanac Drew Weissman ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za medicinu za otkrića koja su dovela do razvoja dva uspješna mRNA cjepiva protiv covida-19.

"Otkrića dvoje dobitnika Nobelove nagrade bila su ključna za razvoj učinkovitih mRNA cjepiva protiv covida-19 tijekom pandemije koja je započela početkom 2020. godine. Svojim revolucionarnim otkrićima, koja su iz temelja promijenila naše razumijevanje interakcije mRNA s našim imunološkim sustavom, laureati su pridonijeli neviđenoj brzini razvoja cjepiva tijekom jedne od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju u moderno doba", priopćio je Nobelov komitet Instituta Karolinska u Stockholmu.

Katalin Kariko rođena je 1955. godine u gradu Szolnoku na rijeci Tisi, a odrasla je u gradiću Kisújszállásu gdje je njezin otac bio mesar. Diplomirala je i doktorirala biokemiju na Sveučilištu u Szegedu gdje je počela znanstvenu karijeru istraživanjima ribonukleinske kiseline (RNA). No, frustrirana nedostatkom sredstava za znanost, poput brojnih ambicioznih znanstvenika iz Istočne Europe odlučila je otići u SAD. U SAD je otišla 1985. godine sa suprugom, inženjerom Bélom Francijom, i dvogodišnjom kćeri. Inače, njezina kći Susan Francia dvostruka američka olimpijska pobjednica u veslanju. Tri godine radila je na Sveučilištu Temple, a zatim je 21 godinu provela na Sveučilištu Pennsylvania u Philadelphiji. U fokusu njezina istraživanja bila je mRNA (glasnička ribonukleinska kiselina) za koju je čvrsto vjerovala da ima veliku budućnost u razvoju cjepiva i liječenju bolesti. No, u njezine je ideje malo tko vjerovao: recenzije za njezine projekte primjene mRNA u terapijske svrhe bile su negativne pa nije uspijevala privući financijere.

Do obrata je došlo kada je u sveučilišnoj fotokopiraonici 1998. godine upoznala Drewa Weissmana koji se bavio istraživanjima cjepiva protiv HIV-a. Njih dvoje počeli su zajednička istraživanja u primjeni mRNA tehnologije u razvoju cjepiva. Prekretnica u njihovu radu bila je studija iz 2005. godine u kojoj su pokazali da se mRNA sa sigurnošću može primijeniti kod cjepiva kako bi izazvala imunološki odgovor. Profesorica je na Sveučilištu Szeged i na Medicinskom fakultetu Perelman na Sveučilištu Pennsylvania.

Drew Weissman rođen je 1959. u Lexingtonu u Massachusetts, SAD. Doktorirao je medicinu na Sveučilištu u Bostonu 1987. godine. Weissman je 1997. godine osnovao svoju istraživačku grupu na Medicinskom fakultetu Perelman na Sveučilištu Pennsylvania gdje je i sad profesor.

Ovogodišnji izbor Nobelova komiteta snažna je podrška cijepljenju kao jednom od najvažnijih medicinskih postignuća. Dvoje laureata podijelit će nagradu u iznosu od oko milijun dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 22:12