UZBUNA

KLIMA UBIJA NAŠE GUŠTERE Tri vrste hrvatskih gušterica pred izumiranjem zbog rasta temperature

Dr. Olga Jovanović Glavaš; Tri najugroženije vrste gušterica u Hrvatskoj: Živorodna, Velebitska i Mosorska
 

Mosorska, velebitska i živorodna gušterica u našim krajevima ugrožene su zbog klimatskih promjena, pokazala je velika studija objavljena u časopisu Nature Communications. U istraživanju je sudjelovalo 45 znanstvenika iz 17 zemalja, uključujući i hrvatsku biologinju dr. Olgu Jovanović Glavaš.

Vrlo važno

- Ovo istraživanje je iznimno važno jer na temelju naših rezultata možemo vidjeti da su gušteri puno osjetljiviji na klimatske promjene nego što se to mislilo. Najugroženije vrste su, osim tropskih, vrste prilagođene životu u hladnijim područjima jer imaju vrlo malu toleranciju na rast temperature te smanjenje vlage, a što je jedna od posljedica promjena klime – rekla nam je dr. Olga Jovanović Glavaš, docentica Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku.

Znanstvenici su se usredotočili na fiziologiju gušterica iz porodice Lacertidae (prave gušterice), skupinu koja je raširena diljem Europe, Azije i Afrike. U prave gušterice spadaju i vrste koje žive u vrućim krajevima pustinje Namib, no mnoge druge su ograničene na hladnija planinska područja u Europi, iznad 2000 metara nadmorske visine. Jedna od njih, živorodna gušterica, koja je prisutna i u Hrvatskoj, doseže Arktički krug, najsjevernije od svih gmazova. Istraživanjem se eksperimentalno utvrdila temperatura koju pojedine gušterice preferiraju te koliko su tolerantne na gubitak vlage u sušnim uvjetima i ti su se podaci uspoređivali s njihovim evolucijskim položajem u odnosu na druge vrste.

- Zna se da gušteri tropskih područja većinom funkcioniraju na temperaturama koje su vrlo blizu temperaturi okoliša te isto vrijedi i za prave gušterice tropskih područja. No kada klimatske promjene uzrokuju povećanje temperature u njihovom okolišu, moguće je da neće preživjeti – rekla je dr. Jovanović Glavaš. Hrvatska u europskim okvirima ima vrlo veliku biološku raznolikost koja je prisutna i kod predstavnika pravih gušterica, od čega su neke i endemske za Dinaride. - U dio istraživanja koji se provodio u Hrvatskoj bilo je uključeno osam vrsta gušterica, a naglasak je bio na nekoliko naših endemskih vrsta, kao što su oštroglava i mosorska gušterica – rekla je dr. Jovanović Glavaš.

Mosor

- Prema našim rezultatima, vrsta koja je u Hrvatskoj najugroženija zbog mogućeg negativnog utjecaja klimatskih promjena je mosorska gušterica, koja nosi ime prema lokalitetu gdje je prvi put zabilježena. Osim nje, slična sudbina mogla bi zadesiti i velebitsku guštericu, također endemsku vrstu, koja je prilagođena životu na većim nadmorskim visinama i nižim temperaturama, te živorodnu guštericu – zaključila je Jovanović Glavaš.

Najugroženije u Hrvatskoj

1. Živorodna gušterica

Zootoca vivipara u većini slučajeva izleže žive mlade, premda u određenim uvjetima polaže jaja. Najčešće živi u vlažnim planinskim područjima, i to u velikim dijelovima Europe i Azije, a nalazi se i na nadmworskim visinama sve do 3000 metara.

Živorodna gušterica

Duljina tijela je do 12 centimetara, dok rep može biti i dvostruko dulji. Udovi su kratki, glava okrugla, a mužjaci imaju vitkije tijelo od ženki. Pare se u travnju ili svibnju, mužjaci čeljustima obujme ženke prije parenja, a ako ženka nije zainteresirana, snažno će ugristi mužjaka.

2. Velebitska gušterica

Iberolacerta horvathi slična je zidnoj gušterici, najčešće živi u vlažnim planinskim područjima na visinama između 500 i 2000 metara. Najčešće nastanjuje umjerene otvorene šume i krška područja. Naraste do 6,5 centimetara, ima tupu njušku, a gornji dio tijela je blijede sivosmeđe boje, za razliku od donjeg, koji je tamnosmeđi. Ponekad ima tanku tamnu liniju duljinom kralježnice.

Velebitska gušterica

Specijalist je za stijene i vrlo agilan, može skočiti u zrak kako bi ulovio plijen. Hrani se malim beskralježnjacima, uključujući i letećima.

3. Mosorska gušterica

Dinarolacerta mosorensis živi na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, prirodno stanište su joj šume umjerene temperature i stjenovita područja. Ima dugu glavu i tanak rep, naraste do 7 centimetara, s repom koji je približno dvostruko dulji.

Mosorska gušterica

Uglavnom je smeđe, sivosmeđe ili zelenosmeđe boje. Živi najčešće na visinama između 450 i 1900 metara. Ženke polažu oko četiri jaja jednom godišnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 14:27