KINESKI ZNANSTVENICI 'Otkrijemo li gen inteligencije, možemo stvoriti naciju genijalaca'

Laboratoriji su pusti jer je vrijeme godišnjih odmora. U predgrađu Pekinga , na njegovu sjeveru, u blizini avangardnog olimpijskog stadiona, sparina i vrući vjetar njišu nježnu pšenicu te prebiru po žitaricama koje se naginju čas na jednu, čas na drugu stranu.

Ono malo znanstvenika koji su još uvijek na poslu, rade na svojim projektima, a u stankama, dok čekaju rezultate ili dovršetak nekog procesa, igraju stolni tenis, omiljenu zabavu u Institutu za genetiku i razvojnu biologiju u Pekingu.

Ovo mjesto postaje međunarodno okupljalište mladih znanstvenika, ali se i širi prema Zapadu sa svojim otkrićima koja Kinu ozbiljno stvaljaju na posve novo mjesto na svjetskoj znanstvenoj karti. Svjesni su toga i osnivači ovog instituta, bliski vrhu države i odlikovani već nekoliko puta zbog doprinosa koji su dali kineskom razvoju. U tom je smislu znanost u braku s jednim od glavnih ciljeva današnje kineske politike, a taj je da nema više gladnih u zemlji.

Cilj koji je zacrtan, do 2020. godine treba biti ispunjen i dosad je, kažu UN-ovi podaci, napravljeno više od polovice posla. Pritom, ako je pomoć genetike nužna, tu ne postoje zapreke da bi se ona udružila s potrebom općeg dobra i boljeg stanja goleme nacije.

Između lijeha prolazimo s profesorom Shusangom Zhengom koji ponosno pokazuje mladice oplemenjene genetičkim manipuliranjem. Kina izgrađuje svoju vlastitu bazu za modificiranje i stvaranje otpornije hrane jer je borba protiv siromaštva i njegovo iskorjenjivanje jedan od prioriteta znanstvene zajednice.

Stoga su laboratoriji u tehnološko-znanstvenom parku na sjeveru Pekinga mjesta brzog razvoja u kojima se prate apsolutno sve najmodernije znanstvene metode jačanja biljaka za uzgoj. Postaju otpornije, a time je i u zaostalim područjima Kine lakše prehranjivati ljude.

Osim toga, u zemlji od milijardu i 300 milijuna ljudi svaki dan treba stanovništvo hraniti, a riža i pšenica podložni su bolestima, poplavama i svemu onome neočekivanome što priroda nosi.

Zato se u laboratorijima u Kini ispituju mogućnosti kako da hrana ostane zaštićena i otporna, i to na način da se koriste poznate metode bildanja biljaka.

- Naš je zadatak da napravimo najbolje što možemo i cijeli je tim tome posvećen zato što je u Kini u poljoprivrednom sektoru oko 300 milijuna ljudi i oni prehranjuju zemlju. Ovdje radimo na tome da dobijaju što otpornije i jače usjeve kako se ne bi dogodilo da propadnu. U znanosti u tom smislu nema konkurencije, radimo s velikim brojem drugih svjetskih institucija jer nam je svima u cilju da se broj gladnih u svijetu smanji. Zamislite koji bi to rezultati bili kada bismo uspjeli povećati broj hrane u svijetu te tako utjecati na zdravlje ljudi i njihovu dugovječnost, odnosno na to da se izborimo s problemom gladi koji još uvijek postoji u nekim dijelovima Kine.

Na ovaj način možemo svima olakšati posao i to je nešto s čim se ovdje bavimo već desetljećima, ali tek je sada znanstvena zajednica dobila stvarno veliku podršku i priznanje, i to i u međunarodnim krugovima - ističe dr. Shusang Zheng, pravdajući na taj način genetsku manipulaciju koja se događa u njegovim laboratorijima.

Pokraj njih su staklenici u kojima se uzgajaju otpornije i manje otporne biljke. Onima koje nisu dobre hrane kokoši. U ovom je institutu zaposleno nekoliko tisuća ljudi, i to su uglavnom prestižni znanstvenici koji su se kući vratili sa stranih doktorskih i postdoktorskih stipendija, ali i strani studenti s jugoistoka Azije koji u Pekingu uče o novim metodama i idejama.

Kina u području znanosti tek dobiva svoje važno mjesto. Kao i prof. Zheng, i dr. Guanghou Shui se školovao vani, a u Kinu se vratio kako bi sa svojim timom radio na istraživanjima koja sežu u područje ljudskog zdravlja.

U ovome trenutku rade na revolucionarnim otkrićima na području dijabetesa, ali dr. Shui kaže da rezultate, dok nisu objavljeni i gotovi, ne može otkriti. Slično je i s testiranjima suhoće oka i razlozima zbog kojih se to događa te kako se taj poremećaj može otkloniti.

Naravno, farmaceutske tvrtke kao kopci vrebaju na kineska otkrića. I Shuijevi su laboratoriji trenutačno prazni, čeka se sredina rujna i povratak znanstvenika koji će krenuti s novim istraživanjima što će morati imati i svoju praktičnu utemeljenost.

- Svi imamo suhe oči zbog korištenja računala i našim otkrićima mogli bismo taj problem znatno smanjiti te ljudima olakšati rad i svakodnevni život - dodaje Shui.

Najveći genetski centar za istraživanja u Kini i jedan od najvećih u svijetu je na jugu zemlje, u bogatom i ultrarazvijenom Shenzhenu, u kojemu se, pak, privodi kraju istraživanje o otkrivanju “gena inteligencije”. Tamošnji su znanstvenici uzeli uzorke DNK iz sline 2200 natprosječno inteligentnih ljudi iz cijeloga svijeta kako bi ustanovili koji sve genetski faktori utječu na ljudsku inteligenciju.

Ako to prvi uspiju otkriti, na putu su stvaranja nacije genijalaca u državi koja je davno premašila milijardu stanovnika.