'PRVI ČOVJEK'

KAKO JE FILM O PRVOM ČOVJEKU NA MJESECU PODIJELIO AMERIKU Konzervativci prigovaraju autorima jer nisu prikazali scenu podizanja američke zastave

 Getty Images
 

Na ovogodišnjem filmskom festivalu u Veneciji prikazan je film “Prvi čovjek” redatelja Damiena Chazellea s Ryanom Goslingom u ulozi Neila Armstronga, legendarnog američkog astronauta koji je u sklopu misije Apollo 11 prvi kročio na površinu Mjeseca. No, među konzervativcima u SAD-u film je dočekan kao nedovoljno domoljuban jer nije prikazano kako Armstrong postavlja američku zastavu na Mjesec.

Marco Rubio, senator s Floride i jedan od Trumpovih protukandidata među republikancima za predsjedničke izbore 2016. godine, predvodio je napade na film koji uskoro stiže u kina.

- To je prava ludost. I to se čini upravo danas, kad se našem narodu treba osvijestiti što smo kadri postići kad smo jedinstveni - napisao je Rubio na Twitteru komentirajući izostanak prizora postavljanja američke zastave na Mjesecu.

- Amerikanci su financirali tu misiju, u njoj su korištene rakete koje su proizveli Amerikanci, s američkom tehnologijom i s američkim astronautima. To nije bila misija Ujedinjenih naroda - ustvrdio je Rubio. Reagirao je i Edwin Buzz Aldrin, Armstrongov kolega i famozni “drugi čovjek” na Mjesecu. Buzz Aldrin (89) je na Twitter postavio fotografiju na kojoj s Armstrongom postavlja američku zastavu na Mjesec.

No, odgovorili su Armstrongovi sinovi, Rick i Mark, koji su poslali zajedničko priopćenje s Jamesom Hansenom, autorom knjige prema kojoj je snimljen film. U njemu su istakli da je to “ljudska i univerzalna priča” koja sigurno “nema ništa protuameričko, naprotiv”.

376713 16: (FILE PHOTO) One of the few photographs of Neil Armstrong on the moon shows him working on his space craft on the lunar surface. The 30th anniversary of the Apollo 11 Moon landing mission is celebrated July 20, 1999. (Photo by NASA/Newsmakers)
Getty Images

Samozatajni Neil

Iako najpoznatiji NASA-in astronaut, Neil Armstrong (1930. - 2012.) cijeli je život bježao od novinara i uporno odbijao pozive biografa. Iznimke su bili James Hansen, čiju je knjigu “First Man” iz 2005. godine prije objave autorizirao, te njegov dugogodišnji prijatelj Jay Barbree, novinarski veteran koji je od 1958. godine za televizijsku kuću NBC pratio američki svemirski program, o čemu je napisao nekoliko knjiga. Barbree je 2014. godine objavio knjigu “Neil Armstrong: A Life of Flight”.

Neil Armstrong rođen je u gradiću Wapakoneta u Ohiju, a već u dobi od pet godina postao je zaljubljenik u avione. Upisao je studij aeronautike na Sveučilištu Purdue, koji je morao prekinuti zbog odlaska u Korejski rat (1950. - 1953.). Kao pilot u ratu sudjelovao je u 78 misija te proveo 121 sat u zraku. Ondje je zamalo poginuo jer je njegov F9F Panther između dvije planine pogodila protuzračna obrana, a spasio se katapultiranjem.

Desetljeće poslije ponovno je zadivio kolege kad se nakon leta eksperimentalnim raketnim avionom X-15 sigurno spustio na Zemlju iako je izgledalo da će doći do katastrofe. Legenda o Armstrongovoj hladnokrvnosti ponovno je potvrđena 1966. godine tijekom njegova prvog leta u svemir, kada je uspješno spojio letjelicu Gemini 8 sa svemirskom platformom Agena, a zatim se, unatoč kvaru, uspješno vratio na Zemlju.

Getty
Neil Armstrong

Obiteljska tragedija

Nakon Korejskog rata Neil Armstrong nastavio je studij aeronautike na Sveučilištu Purdue, gdje je diplomirao 1955. godine. Na tom je sveučilištu upoznao i studenticu ekonomije Janet Shearon koja je u siječnju 1956. godine postala njegova prva supruga. Imali su dva sina, Ricka i Marka, te kćer Karen Anne, obiteljsku ljubimicu koji su od milja zvali Muffie. Brak s Janet trajao je punih 38 godina, a nakon rastave 1994. godine, Armstrong se oženio 15 godina mlađom udovicom Carol Knight, s kojim je ostao do smrti.

Godine 1962. Armstrong je doživio veliku obiteljsku tragediju jer je Karen Anne umrla od tumora na mozgu. Kao čovjek koji je čvrsto vjerovao u moć znanosti, Neil Armstrong bio je shrvan činjenicom da medicina nije mogla pomoći njegovoj ljubimici. Kćerina smrt bila je i najvažniji razlog zašto je Armstrong postao astronaut.

Misija Apollo 11

Tek rođenom programu Apollo Armstrong se pridružio 1962. godine ne sluteći da će upravo on biti čovjek koji će ispuniti obećanje predsjednika Johna F. Kennedyja da će Amerikanci biti prvi ljudi na Mjesecu. Da bi mogao postati komandant misije Apollo 11, Armstrong je saznao krajem 1968. godine. Misija, u kojoj su uz Armstronga bili Buzz Aldrin i Michael Collins, lansirana je 16. srpnja 1969. godine, a u Mjesečevu je orbitu stigla nakon 76 sati leta. Prema planu, Collins je ostao u komadnom modulu dok su se Armstrong i Aldrin prebacili u mjesečev modul Orao koji je sletio na površinu Mjesečeva Mora tišine 20. srpnja u 21.17 prema našem vremenu. Nakon što su večerali, Armstrong i Aldrin krenuli su u šetnju.

23rd June 1968:  Crew of the Apollo 11 lunar landing mission (left to right) Commander Neil Armstrong, command module pilot Michael Collins and lunar module pilot, Edwin Aldrin Jnr. Taken at the Manned Spacecraft Centre, Houston, Texas.  (Photo by Central Press/Getty Images)
Getty Images
Posada Apolla 11: Neil Armstrong, Michael Collins i Edwin Aldrin Jnr.

- U redu, sad ću se odmaknuti od Orla. Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski za čovječanstvo - rekao je Neil Armstrong nakon što je napravio prve korake po Mjesečevoj površini. U šetnji mu se zatim pridružio Aldrin, a ubrzo im se iz Bijele kuće javio predsjednik Richard Nixon prenoseći izraze ponosa američke nacije.

Teret slave

Kad su nakon osam dana Neil Armstrong, Edgar Buzz Aldrin i Michael Collins vratili na Zemlju, pri čemu su morali proći i carinsku kontrolu, dočekani su kao američki heroji. Za razliku od Buzza Aldrina koji je na neki način uživao u slavi te se kasnije borio s alkoholizmom, Neil Armstrong žudio je za privatnošću.

Njegova prva supruga Janet jednom je prilikom rekla da je Neilu bilo neugodno zbog slave koju je uživao. - Osjećao se krivim jer je smatrao da je njegov uspjeh rezultat napora desetaka tisuća ljudi. Vodio je bez sumnje zanimljiv život, ali sve je uzimao ozbiljno i sa srcem - kazala je Janet Armstrong koja je preminula u lipnju ove godine.

Nakon napuštanja programa Apollo, koji je okončan 1972. godine, Neil Armstrong vratio se u Ohio, gdje je prihvatio poziciju profesora aeronautike na Sveučilištu Cincinnati te kupio farmu. Pritom je odbio niz primamljivih ponuda koje bi mu omogućile da postane bogat čovjek. Zadnji put istupio je u javnosti početkom ovog desetljeća izražavajući svoje neslaganje s predsjednikom Obamom u vezi s odustajanjem od NASA-ina programa ponovnog slanja astronauta na Mjesec. Legendarni astronaut preminuo je krajem kolovoza 2012. godine zbog komplikacija nakon što mu je ugrađena srčana premosnica.

Urbana legenda o gospodinu Gorskom

Uz misiju Apollo 11 veže se i niz zanimljivih priča. Jedna od njih kaže da je kamera zabilježila kako je Armstrong, nakon što je dva sata i 19 minuta s Buzzom Aldrinom šetao po Mjesečevu moru tišine, na povratku u modul Orao promrmljao onako više za sebe: “Good luck, Mr. Gorsky!”. No, među astronautima nije bilo nikoga tko se tako zvao, pa je gospodin Gorsky ostao enigma do sredine devedesetih, kada je na jednoj proslavi na Floridi Neil Armstrong rekao da je Gorsky sad mrtav i da može reći tko je on. Gospodin Gorsky bio je njegov susjed u Ohiju. Jednog jutra, kao desetogodišnjak, Armstrong je čuo gospođu Gorsky kako viče na svojega supruga.

- Oralni seks! Ti želiš oralni seks? Može, ali onoga dana kada naš mali susjed bude hodao po Mjesecu - vikala je gospođa Gorsky.

No, priča o gospodinu Gorskom plod je šale pokojnog američkog komičara Buddyja Hacketta koji je to smislio za NBC-jev Tonight Show. Armstrong je za šalu čuo 1995. godine, a ona je u međuvremenu postala urbana legenda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:31