Nedavna 30. godišnjica katastrofe space shuttlea Challanger, koji je nakon lansiranja u smrt odveo sedmero astronauta, u NASA-i je obilježena pogledom u budućnost: devetoj po redu simuliranoj svemirskoj misiji HERA (Human Exploration Research Analog). - Ova misija će trajati 30 dana, tijekom kojih ce simulirati 715 dana dug put do asteroida, pristajanje na taj asteroid i njegovo istraživanje, te povratak na Zemlju - kaže hrvatski znanstvenik dr. Vladimir Ivković, suradnik na projektu HERA.
Centar Johnson
Taj se projekt odvija u jedinstvenom znanstveno-istraživačkom kompleksu HERA u Svemirskom centru Johnson u Houstonu koji se koristi za simuliranje svemirskih misija te istraživanje njihovog utjecaja na biološko i psihološko stanje posade. - Tijekom tih 30 dana, četiri članice posade obavljat će sve zadatke koje bi obavljale tijekom stvarne svemirske misije. Cilj je misije uvježbavati procedure za presretanje i istraživanje asteroida koji se približavaju Zemlji te istraživati promjene u ljudskom tijelu i ponašanju zbog izolacije, boravka u skučenom prostoru itd. - objasnio je dr. Ivković, neuroznanstvenik na Massachusetts General Hospital i Harvard Medical School u Bostonu te suradnik National Space Biomedical Research Institute (NSBRI).
Moždana aktivnost
Iako je ovo deveta HERA misija, pozornost javnosti privuklo je to što su sva četiri člana posade žene: Michelle Courtney, Julielynn Wong, LaShelle Spencer i Leah Honey. - Odabir članova posade utemeljen je isključivo na kombinaciji kvalifikacija i vještina potrebnih za uspjesno izvršavanje scenarija ove misije. Tako su članice ove posade inženjerka aeronautike, kontrolorka svemirskih letova, botaničarka i liječnica – pojasnio je Ivković. Istaknuo je da će se one tijekom mjesec dana izolacije suočavati s ograničenom mogućnošću komunikacije s vanjskom svijetom (što znači život bez interneta, društvenih mreža, ograničeni kontakti s obiteljima), velikim stresom koji uključuje 16 sati rada i skučenim prostorom (ukupan volumen HERA je 148 kubičnih metara), te nepredviđenim hitnim situacijama.
- Spoznaje iz ove misije koristit će se za optimiziranje stvarnih svemirskih misija, za razvoj novih dijagnostičkih tehnologija i metoda liječenja različitih bolesti, te za razvoj novih prehrambenih artikala - istaknuo je Ivković.
Hrvatski znanstvenik suradnik je na dva znanstveno-istraživačka projekta čiji je cilj razvoj prijenosnih uređaja za dugoročno praćenje aktivnosti mozga, krvožilnog sustava i drugih fizioloških funkcija te provedbe psihomotoričkih zadataka važnih za postizanje ciljeva misije.
Nove tehnologije
- Posada prikuplja podatke tijekom misije i šalje nam ih elektroničkim putem, baš kao i tijekom stvarnih svemirskih misija. Osim što dobivamo jedinstvene podatke o promjenama u ljudskom tijelu i ponašanju, ovim putem ispitujemo i nove tehnologije koje svoju primjenu nalaze u medicinskoj praksi u svemiru i na Zemlji – naglasio je Ivković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....