Predak kompleksnih organizama nije bio jednostanični kako se dosad smatralo, nego je imao više jezgri, zaključak je rada tima američkih, njemačkih te hrvatskih znanstvenika Josipa Skeje i Damjana Franjevića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Rad, objavljen u časopisu Genome Biology and Evolution, privukao je veliku pozornost u znanstvenoj zajednici, a o njemu je nedavno pisao i popularno-znanstveni časopis New Scientist.
- Iako je molekularna evolucija jedno od najatraktivnijih područja biologije, mnoga su pitanja i dalje bez odgovora, a jedno od njih je kako je nastao eukariot, prvi složeni organizam na zemlji.
U našem smo radu proučavali raspodjelu višejezgrenih stanica u stablu života. Pokazali smo da možda baš stanice koje imaju mnogo jezgri, tj. višejezgrene ili sincitijalne stanice, predstavljaju predački oblik složenih stanica. To mijenja cijelo dosadašnje poimanje evolucije složenih organizama, životinja, biljaka i gljiva za koje se mislilo da su nastali od jednostaničnih oblika - pojasnio je prvi autor rada Josip Skejo (28), doktorand i asistent na PMF-u.
- Metodologija rada se sastojala od toga da detaljno prikažemo sve skupine kompleksnih organizama, njih više od 100, i označimo kod kojih su ti višejezgreni oblici prisutni. Rekonstrukcijom predačkih svojstava otkrili smo da njihovo porijeklo možda seže do samog postanka složenih organizama, prije oko dvije milijarde godina.
Što onda s jednostaničnim oblicima u cijeloj priči? Vjerujemo da su mnogi od njih potekli od prvih spolnih stanica, gameta, koje su samostalno preživjele - naglasio je Josip Skejo.
Naš sugovornik diplomirao je biologiju na PMF-u u Zagrebu, a doktorat je upisao 2017. godine.
- Sa željom da naučim nove metode otišao sam u Njemačku, u laboratorij Williama F. Martina, gdje sam počeo istraživati i evoluciju prvih živih organizama. Oduvijek me fascinirao živi svijet, pa sam tako već s tri godine lovio kukce i zmije u okolici Šibenika.
Počeo sam se baviti znanošću i objavljivati prve radove 2011. i 2012. kad sam upisao biologiju na PMF-u i kad sam mogao napokon doći do literature i mentora. Prvih nekoliko godina istraživao sam najviše skakavce i rezultat toga bio je prvi popis vrsta skakavaca i zrikavaca Hrvatske - naglasio je Josip Skejo.