KLIMATSKE PROMJENE U 10 TOČAKA

HOĆE LI ZEMLJA POSTATI VENERA? Zašto je presudno važno da temperatura na svijetu ne poraste u 21. stoljeću za više od 2 stupnja

 SHUTTERSTOCK

U Bonnu se od 6. do 17. studenoga održava velika Klimatska konferencija, 23. konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP23). Konferencija će okupiti više od 25.000 sudionika te oko 1000 novinara iz cijelog svijeta. Službeno je domaćin konferencije Fidži, otočna država u južnom Pacifiku. No, kako infrastruktura ove države ne može iznijeti skup ovakvih razmjera, za mjesto održavanja konferencije odabran je UN-ov campus u Bonnu.

Klimatska konferencija u Bonnu najvažniji je događaj nakon potpisivanja Pariškog klimatskog sporazuma jer se sada međunarodna zajednica suočava s velikim izazovom zbog odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o napuštanju Sporazuma. U Zoomu donosimo kratki klimatski vodič kako biste lakše mogli pratiti pregovore u Bonnu.

1. Što je Pariški klimatski sporazum?

Međunarodni sporazum koji je u Parizu u prosincu 2015. potpisalo gotovo 200 zemalja. Svjetski lideri, među kojima i tadašnji američki predsjednik Barack Obama, dogovorili su se tada da će poduzeti mjere kako bi se razina porasta globalne temperature do kraja 21. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja. Sporazum je stupio na smnagu 4. studenoga 2016. godine, nakon što ga je ratificiralo 55 zemalja koje zajednički pridonose količini od 55 posto emisije stakleničkih plinova.

Hrvatski sabor ratificirao je Pariški klimatski sporazum u ožujku ove godine.

2. Zašto se SAD povlači iz Pariškog klimatskog sporazuma?

Tijekom predsjedničke kampanje Donald Trump u više je navrata najavio da će povući SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, razmećući se izjavama da su klimatske promjena “kineska podvala s ciljem da se naškodi američkoj industriji”. Prema pravno obvezujućoj proceduri, SAD može napustiti Pariški klimatski sporazum za tri godine.

Trump želi nove pregovore oko američkih obaveza jer se SAD obavezao na uplaćivanje tri milijarde dolara za implementaciju sporazuma, a za vrijeme Obamine administracije uplaćena je trećina tog iznosa. Inače, nova američka administracija sastavljena je velikim dijelom od klimatskih skeptika.

3. Tko su klimatski skeptici?

Ljudi koji negiraju klimatske promjene. S jedne strane to su stručnjaci s drugih područja, često geolozi, društvenjaci koji ne razumiju problematiku klimatskih promjena, te razni amaterski znanstvenici. Tu su i tzv. trgovci sumnjom. Oni imaju neki interes u tome da šire sumnje jer ih za to plaćaju razne lobističke skupine. Jedan od najpoznatijih slučajava “trgovine sumnjom” razotkriven je 2011. godine kada je astrofizičar dr. Willie Soon, poznat kao jedan od glavnih oponenata Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), priznao da je od 2005. do 2007. godine od tekaškoga naftnog diva Exxon Mobilea za svoja istraživanja primio 335.000 dolara. Inače, jedna od glavnih teza koje Soon zagovara jest da je topljenje leda na Arktiku izazvano varijacijama u Sunčevu zračenju te da polarni medvjedi nisu primarno ugroženi klimatskim promjenama.

4. Što je učinak staklenika?

U prirodi se zbiva proces sličan onome u stakleniku: ugljični dioksid, metan, dušikovi oksidi i drugi plinovi u atmosferi upijaju toplinsko zračenje i usmjeravaju ga prema Zemlji. Bez postojanja tih plinova život u današnjem smislu ne bi bio moguć.

Primjerice, sa smanjenom količinom ugljičnog dioksida u atmosferi Zemlja bi bila negostoljubivo hladna kao npr. Mars (minus 20 Celzijevih stupnjeva), a kada bi taj plin dominirao u atmosferi, naš bi planet poput Venere dostigao zvjezdanih 500 Celzijevih stupnjeva.

5. Što su klimatske promjene?

Klima se na našem planetu mijenjala pa je tako Zemlja u protekla dva milijuna godina prolazila cikluse ledenih doba i toplijih perioda. No sadašnje zagrijavanje Zemlje događa se znatno brže nego u prošlosti. Znanstvenici danas sa 95-postotnom vjerojatnošću tvrde da je čovjekova aktivnost od početka industrijske revolucije dovela do globalnog zagrijavanja.

6. Koje su zemlje najveći emiteri stakleničkih plinova?

Kina je odgovorna za 20 posto emisije, a SAD za 17,9 posto doprinosa globalnoj emisiji stakleničkih plinova. Prema Pariškom sporazumu, SAD se obavezao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto do 2025. godine u odnosu na razine iz 2005. godine. Gledajući emisiju po glavi stanovnika, na prvom mjestu je SAD, a slijede ga Australija, Kanada, Nizozemska i Japan.

7. Kakva su predviđanja o rastu globalne temperature i razine mora u 21. stoljeću?

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prognozira u 21. stoljeću rast globalne temperature između 1,5 i 4,5 Celzijevih stupnjeva. U istom razdoblju globalna razina mora mogla bi narasti između 29 i 82 centimetra.

8. Koliko je porasla temperatura na Zemlji, a koliko razina mora u zadnjih 100 godina?

U posljednjih 100 godina globalna temperatura zraka narasla je za oko 0,8 Celzijevih stupnjeva. Glavnina toga porasta, čak 0,6 Celzijevih stupnjeva, zabilježena je nakon 1950. godine. Nadalje, u posljednjih 100 godina globalna razina mora narasla je za oko 17 centimetara.

9. Zašto je važno držati rast temperature u 21. stoljeću ispod dva stupnja?

Rast temperature do dva stupnja smatra “pragom tolerancije” na koji bi se čovječanstvo do kraja stoljeća moglo prilagoditi. Znanstvenici smatraju da će temperatura u slučaju scenarija "business as usual", tj. ako se nastavi kao dosad, do kraja 21. narasti između tri i četiri stupnja. No, taj scenarij znači šest do osam stupnjeva zagrijavanja do 2300. godine jer se ono neće zaustaviti. To znači da će naš planet biti posve transformiran i nemoguć za život mnogim ljudima.

10. Kako će se rast globalne temperature odraziti na Hrvatsku?

Hrvatska je zemlja s malom emisijom po stanovniku, ali je ranjiva na klimatske promjene. Prema DHMZ-u regionalni klimatski modeli za bliže razdoblje te uz scenarije smanjenja porasta koncentracije stakleničkih plinova, pokazuju vrlo izvjesne promjene na području Hrvatske reda od jednog Celzijevog stupnja. No, s približavanjem kraja 21. stoljeća i uz najpesimističnije scenarije, promjene u temperaturi zraka mogu biti i više od 6 Celzijevih stupnjeva ljeti. Klimatski modeli vrlo jasno ukazuju na povećanje broja, trajanja i intenziteta događaja s visokim temperaturama na području čitave Hrvatske. Istovremeno, suprotan trend se očekuje za ekstremne događaje vezane uz niske temperature zraka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 17:18