Oko 20 posto vrsta gmazova prijeti izumiranje, pokazala je velika studija nedavno objavljena u časopisu Nature. Prijetnje drugim životinjama dobro su dokumentirane pa se tako zna da bi se više od 40 posto vodozemaca, 25 posto sisavaca i 13 posto ptica moglo suočiti s izumiranjem, no sve dosad znanstvenici nisu imali cjelovitu sliku o postotku ugroženih gmazova. Ipak, nakon 15 godina rada napravljena je prva velika globalna studija ugroženosti gmazova koja je obuhvatila 10.196 vrsta, uključujući kornjače, krokodile i guštere.
Dr. Bruce Young iz NatureServea, međunarodne organizacije za biološku raznolikost sa sjedištem u Arlingtonu (savezna država Virginia), i njegovi kolege prikupili su podatke od više od 900 istraživača u svijetu te napravili analizu. Otkrili su da je barem 1829 vrsta ugroženo ili kritično ugroženo. Dosad je bilo relativno malo programa očuvanja usmjerenih na gmazove, ali napori da se zaštite druge životinje vjerojatno su im donekle pomogli. - Gmazovi, za mnoge ljude, nisu karizmatični. Puno više ih je usredotočeno na očuvanje krznatih ili pernatih vrsta kralježnjaka - upozorio je Bruce Young.
Kada su se pojavili gmazovi?
Gmazovi ili reptili su se pojavili na Zemlji sredinom karbona, geološke ere koja je počela prije 340 milijuna godina. Tijekom više od 230 milijuna godina smatrani su najjačim i najdominantnijim od svih kopnenih životinja. To se posebno odnosi na dinosaure, koji su se pojavili prije 230 milijuna godina, a vladali Zemljom više od 160 milijuna godina. Izumrli su prije 65 milijuna godina, što je bila posljedica pada asteroida promjera 10 do 20 kilometara na poluotok Yucatan u Meksičkom zaljevu.
Udar iz svemira prouzročio je izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Studija objavljena 2012. godine u Proceedings of the National Academy of Sciencesu pokazala je da je tada izumrlo čak 83 posto vrsta gmazova. Danas na našem planetu živi više od 10.000 vrsta gmazova, a nastanjuju sve kontinente osim Antarktike. Poznati su po tome što su hladnokrvne životinje, čija temperatura ovisi o temperaturi okoliša, a njihova su tijela prekrivena suhim, rožnatim ljuskama.
Zašto su važni gmazovi?
Većina gmazova hrani se kukcima ili manjim životinjama i zbog toga imaju veliku ulogu u kontroli populacije životinja kao što su npr. skakavci ili miševi koji mogu napraviti veliku štetu ljudima. U mnogim dijelovima svijeta farmeri zapravo smatraju zmije i guštere dobro došlima na njihovoj zemlji jer djeluju kao prirodni eliminator za sve životinje koje predstavljaju prijetnju njihovim usjevima. Bez gmazova kao što su zmije i gušteri mnogi usjevi i izvori hrane u svijetu ne bi imali obranu protiv manjih, ali gladnih grabežljivaca.
- Gmazovi su dobri za ljude jer pomažu u kontroli štetočina poput insekata i glodavaca - rekao je jedan od koautora studije u Natureu Blair Hedges, profesor na Sveučilištu Temple u Philadelphiji. - Ako uklonimo gmazove, to bi moglo radikalno promijeniti ekosustave s nesretnim posljedicama, kao što je povećanje broja insekata štetnika - naglasio je Neil Cox iz Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN), također koautor studije.
Tisućama godina gmazovi se smatraju važnim izvorom hrane u mnogim dijelovima svijeta. Morske kornjače, gušteri, aligatori i zmije sastavni su dio mnogih lokalnih kuhinja te stanovnicima niza zemalja u razvoju ključni izvor proteina. No, to je istodobno jedan od razloga zašto su u nekim sredinama te hladnokrvne životinje na rubu izumiranja. Danas su gmazovi sve češći kućni ljubimci i ljudi sve više uviđaju prednosti ljuskavog najboljeg prijatelja.
Koje su glavne prijetnje gmazovima danas?
Istraživanje je identificiralo žarišta ugroženih gmazova u jugoistočnoj Aziji, zapadnoj Africi, sjevernom Madagaskaru, sjevernim Andama i Karibima. Utvrđeno je da su među prijetnjama gmazovima poljoprivreda, sječa drva, invazivne vrste i urbani razvoj, dok ih ljudi love radi trgovine kućnim ljubimcima ili ih ubijaju zbog straha ili hrane.
Također, znanstvenici su spoznali da klimatske promjene predstavljaju izravnu prijetnju za oko 10 posto vrsta gmazova, iako su istraživači rekli da je taj postotak vjerojatno veći. Znanstvenici su otkrili da su gmazovi koji su ograničeni na sušna staništa kao što su pustinje, travnjaci i savane "značajno manje ugroženi" od onih u šumskim staništima.
- Sada kada znamo s kakvim se prijetnjama suočava svaka vrsta gmazova, globalna zajednica može poduzeti sljedeći korak sudjelovanjem u planovima očuvanja s globalnim političkim sporazumom i ulaganjem u preokretanje često previše podcijenjene ozbiljne krize biološke raznolikosti - rekao je Neil Cox.
Koje su vrste gmazova najugroženije?
Studija u Natureu pokazala je kako je 31 od 10.196 analiziranih vrsta gmazova već izumrla. Utvrđeno je da su krokodili i kornjače među najugroženijim vrstama. Ugroženo je 58 posto krokodila i 50 posto ugroženih kornjača.
- Krokodile se ubija zbog mesa i kako bi ih se uklonilo iz ljudskih naselja, dok su kornjače na meti trgovine kućnim ljubimcima i koriste se za tradicionalnu medicinu - rekao je Neil Cox.
Još jedna poznata ugrožena vrsta je strašna kraljevska kobra, najveća zmija otrovnica na svijetu. Može narasti do otprilike pet metara, a živi u šumama na golemom području od Indije do jugoistočne Azije. Kraljevska kobra opisana je kao ranjiva, što označava vrstu za koju je vjerojatno da će postati ugrožena ako se ne poduzmu zaštitne mjere.
- Mnogi su gmazovi, kao tuatare ili kornjače sa svinjskim nosom, poput živih fosila, čiji bi gubitak značio kraj ne samo vrsta s jedinstvenom ulogom u ekosustavu, nego i mnogo milijardi godina evolucijske povijesti. Njihov opstanak ovisi o tome hoćemo li prirodu staviti u središte svega što radimo - rekao je za Guardian Mike Hoffmann, iz Londonskog zoološkog društva.
Što se očekuje od COP15?
Studija o ugroženosti gmazova bit će uključena u pregovore na 15. konferenciji stranaka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti (COP15) u kineskom gradu Kunmingu koja se održava s više od dvije godine zakašnjenja zbog pandemije koronavirusa.
- Očuvanje gmazova i sisavaca zahtijevat će i znatno proširenu mrežu zaštićenih područja i brzo povećanje prinosa usjeva, posebno u subsaharskoj Africi i Južnoj Americi - rekao je za New Scientist David Tilman sa Sveučilišta Minnesota. Očekuje se da će na COP15 predstavnici 196 zemalja usvojiti novi okvir za Konvenciju o biološkoj raznolikosti za razdoblje do 2050. godine. Prema planu koji su razvili pregovarači, nastojat će se proširiti zaštita prirodnih ekosustava, naglasiti održivost, osigurati da se dobit od korištenja genetskih resursa ravnopravno dijeli te prikupiti najmanje 700 milijuna dolara do 2030. godine za financiranje tih napora.
Young je rekao da je procjena gmazova, u čemu su sudjelovale stotine znanstvenika iz cijelog svijeta, trajala oko 15 godina te da je bilo zapreka zbog nedovoljno financijskih sredstava.
Istraživači su rekli da se nadaju da će nova procjena pomoći potaknuti međunarodnu akciju za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....