Robot Philae probudio se noću na nedjelju nakon sedam mjeseci hibernacije na kometu "Čuri", objavila je u nedjelju Europska svemirska agencija (ESA).
"Halo, Zemlja! Jel' se čujemo?, 'zatvitao' je Philae, robot-laboratorij opremljen brojnim instrumentima, objavila je ESA.
Bila je to prva Philaeova komunikacija sa Zemljom pošto se hibernirao nakon ne baš sretnog slijetanja na komet Čurjumov-Gerasimenko (Čuri, 67P/C–G ili 67P).
Znanstvenici vjeruju da robot sad prima povećane količine Sunčeve svjetlosti jer se Čuri približava Suncu, što omogućuje da se njegove solarne ploče pune i proizvedu više energije potrebne za slanje podataka na Zemlju.
(FILES)-- This file picture released by the European Space Agency on December 20, 2013 of an artists impression of Rosettas lander Philae (back view) on the surface of comet 67P/Churyumov-Gerasimenko. Europe's comet lander Philae has woken up overnight after a months-long sleep, hurtling towards the Sun in deep space, the president of France's CNES space agency said on June 14, 2015. "We received new signals from (Philae) for a period of two minutes, as well as 40 seconds worth of data," Jean-Yves Le Gall said. AFP PHOTO / ESA MEDIALAB-- RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / ESA MEDIALAB" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS --
Foto: AFP
Philaea je 12. studenoga na komet spustila europska sonda Rosetta koja je krenula sa Zemlje prije više od deset godina. ESA se tim spuštanjem upisala u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija dosad nije uspjela spustiti letjelicu na komet.
No Philaeovo spuštanje nije proteklo tako sjajno jer je nekoliko puta odskočio i zatim se ukotvio između dviju stijena na slabo osvijetljenu mjestu. Uspio je raditi neko vrijeme, a zatim se ugasio. Budući da je ostao u sjeni, solarne ploče koje su ga trebale napajati kad se nakon slijetanja iscrpe baterije primale su manje svjetlosti od očekivanih šest do sedam sati sunca na dan, ali Čuri je sad bliže Suncu i nastupio je preokret.
Zadaća robota teškog oko 100 kilograma traženje je informacija o izvornim tvarima koje su stvorile Sunčev sustav prije više od 4,5 milijarda godina, te o pojavi vode i života na Zemlji.
Sonda Rosetta dobila je ime prema kamenu iz Rosette, egipatskoga gradića koji se danas zove danas Rašid, pronađenom 1799. Pomoću toga kamena Jean-Francois Champollion dešifrirao je hijeroglife, a svemirska Rosetta trebala bi pomoći u shvaćanju tajne nastanka Sunčeva sustava.