Infekcija u mozgu izazvana gljivicom Candida albicans mogla bi uzrokovati pojavu Alzheimerove bolesti, pokazala je studija američkih znanstvenika objavljena u časopisu Cell Reports.
Candida albicans je vrsta gljivice koja prirodno raste u ljudskim crijevima, ustima i vagini. Iako je uglavnom bezopasna, ipak može izazvati infekciju, odnosno kandidijazu. Najčešće je riječ o vaginalno gljivičnoj infekciji i oralnoj kandidijazi ili sooru. No, istraživanja posljednjih godina ukazala su na moguću povezanost te gljivice s neurodegenerativnim oboljenjima poput Alzheimerove bolesti. Sada su na mišjim modelima znanstvenici s Baylor College of Medicine u Houstonu otkrili kako Candida albicans ulazi u mozak te stvara toksične komponente povezane s nastankom Alzheimerove bolesti.
- Naš laboratorij ima dugogodišnje iskustvo u proučavanju gljivica, pa smo krenuli u proučavanje veze između C. albicans i Alzheimerove bolesti na životinjskim modelima. Mi smo 2019. godine izvijestili da C. albicans ipak ulazi u mozak gdje proizvodi promjene koje su vrlo slične onima koje se vide kod Alzheimerove bolesti. Sadašnja studija proširuje taj rad na razumijevanje molekularnih mehanizama - rekao je za EurekAlert! dr. David Corry, profesor na Baylor College of Medicine i voditelj studije.
- Naše prvo pitanje bilo je, kako C. albicans ulazi u mozak? Otkrili smo da C. albicans proizvodi posebne enzime koji razgrađuju krvno-moždanu barijeru, dajući gljivici pristup mozgu gdje uzrokuje štetu - rekao je prvi autor studije dr. Yifan Wu.
Studiju američkih znanstvenika komentirao je i prof. Fran Borovečki, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za Alzheimerovu bolest.
- Tijekom zadnjih nekoliko desetaka godina, sve više studija ukazuje na moguću ulogu raznih infektivnih agenasa u patogenezi Alzheimerove bolesti. Pri tome je više vrsta patogena, uključujući viruse, bakterije i gljivice izolirano iz mozgova pacijenata s Alzheimerovom bolešću, a čak su i provođena klinička istraživanja upotrebe određenih antiinfektivnih lijekova u svrhu prevencije i liječenja toga oboljenja – rekao je rekao nam je prof. Fran Borovečki, voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku KBC-a Zagreb.
- Premda postoji značajna količina dokaza o ulozi infektivnih agenasa u nastanku Alzheimerove bolesti, još uvijek nije jasno je li pri tome riječ o ulozi pojedinačnih patogena, ukupnog mikrobioma mozga, ili je uloga navedenih patogena u aktivaciji inflamatornih procesa u mozgu koji onda u konačnici dovode do neurodegeneracije i bolesti – dodao je Borovečki.
Alzheimerova bolest jest progresivno oboljenje mozga karakterizirano gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a najnovije procjene govore da će do 2040. godine 80 milijuna ljudi u svijetu oboljeti od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86.000 osoba s demencijom. Rizik od Alzheimerove bolesti i drugih tipova demencije raste s godinama, pogađajući jednu od 14 osoba starijih od 65 godina i jednu od svakih šest starijih od 80 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....