Podaci koje s kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko šalju europska letjelica Rosetta i njezina sonda Philae na površini komete ukazuju da je iznimno vjerojatno kako se na površini te komete nalaze organske molekule.
Astronom i astrobiolog, profesor Chandra Winckramasinghe, koji je sudjelovao u planiranju europske misije na kometu, vjeruje kako bi 67P mogao biti dom mikrobima poput ‘ekstremofila,’ koji žive na najnegostoljubivijim područjima Zemlje.
Winckramasinghe i njegov kolega dr. Max Wallis sa Sveučilišta u Cardiffu tvrde kako se konstantno obnavljanje tamnog materijala na površini komete može objasniti jedino postojanjem organskih molekula.
- Tamni materijal na površini planete neprekidno isparava zbog Sunčevog zračenja, ali se i stalno obnavlja. Nešto to stvara vrlo velikom brzinom, izjavio je Winckramasinghe.
- Takva se pojava jako teško može objasniti pre-biotičkom kemijom, kazao je.
Winckramasinghe je, još u vrijeme planiranja misije na kometu, lobirao da se među znanstvene instrumente letjelice Rosetta i sletne sonde Philae uključe i instrumenti koji bi mogli detektirati prisustvo života, no bio je odbijen.
- U to vrijeme, svi su mislili da je to bizarna ideja, rekao je profesor.
- Ono što danas tvrdimo jest da podaci koji stižu s komete nedvosmisleno, po meni, ukazuju na mikroorganizme koji su uključeni u formiranje ledenih struktura, zaslužni za prisustvo brojnih aromatskih ugljikovodika, i vrlo tamnu površinu, izjavio je Winckramasinghe.