OMOGUĆIO ALLIANZ

CSI GENETSKI KOD Zašto Irena, menadžerica u velikoj zagrebačkoj tvrtki, stari brže od drugih i kako može zaustaviti taj proces?

Medical or scientific researcher or doctor using looking at a solution in a laboratory
 iStock / Getty Images

Vi, nažalost, starite brže od većine drugih ljudi. - Krasno - pomislila je Irena, 44-godišnja voditeljica odnosa s javnošću jedne naše velike tvrtke, nakon što je dobila rezultate personaliziranog nalaza o genetskom zapisu iz laboratorija GenePlanet.

Vi ste nositelj jedne povoljne i jedne nepovoljne kopije gena i to utječe na brže starenje, čitala je dalje svoj nalaz. Pogledala se u ogledalo, činilo joj se kao da oduvijek ima bore, da joj kosa već godinama postaje sve rjeđa, a koža kao da ne upija najbolje kreme za vitalnost koje oduvijek koristi. Činjenica da je takav genetski zapis poput njezina prisutan kod 40 posto svih ljudi u populaciji nije je baš utješila. Što da sad napravi? Može li zaustaviti starenje?

Bitka s kilogramima

Petar, direktor u jednoj većoj kompaniji, nakon stresnog razdoblja restrukturiranja tvrtke, odlučio je ponovno krenuti u teretanu. Ima 42 godine i umjesto trbuha koji mu se počeo nazirati odlučio je izgraditi mišiće. Radio je intenzivne treninge za snagu. Prošli su mjeseci, ali rezultat nije bio ohrabrujući. Očekivao je da će povećati mišićnu masu, međutim njemu se istovremeno povećavao volumen masnog tkiva. Trener mu je sugerirao Nutrifit analizu. Nalaz je pokazao da ulazi među deset posto muškaraca koji se, unatoč jakim treninzima za snagu, istovremeno debljaju! Bio je iznenađen. Što to znači? Kakva mu je mišićna struktura zapisana u genima i kako može utjecati na to?

I Danijeli je, kao i Petru, smetao pogled na vagu. Zapravo, otvoreno priznaje da je pola života provela u ljutnji na svoju tjelesnu težinu. Jednostavno, željela je smršavjeti. Ima 38 godina, radi u odjelu za financije, sjedi puno, nije baš sportski tip. Izmijenila je čitav niz dijeta i filozofija o prehrani, dodaje samosarkastično, a kad je i uspjela dobiti koliko-toliku željenu težinu, kilogrami su se brzo vraćali. To ju je, kaže, frustriralo, s obzirom na to da je strahovito skresala ugljikohidrate. A manjak ugljikohidrata jednako glad, dodala je kroz smijeh. Kako je moguće da praktički uopće nije jela ugljikohidrate, za koje kažu da najviše debljaju, a nije mršavila? Da bi razjasnila što je posrijedi, odlučila je napraviti osobnu DNK analizu. Nalazi koje je dobila nakon provedene Nutrifit analize zapanjili su je.

Irena, Petar i Danijela suočili su se pojavama koje nikako nisu mogli razjasniti. Zato su odlučili pozvati u pomoć tim biogenetičara, biokemičara, mikrobologa i drugih stručnjaka iz ljubljanskog laboratorija GenePlanet. Dobili su poštom paket s DNK Kitom s uputama i prema propisanoj proceduri poslali na analizu uzorak sline. Ono što su dobili sve ih je iznenadilo - detaljna osobna genetska analiza dala im je objašnjenja dotad nerazjašnjivih izazova s kojima su se suočavali, a uz to dobili su i preporuke stručnjaka što trebaju poduzeti.

Danijelini geni koji reguliraju metabolizam tražili su više ugljikohidrata pa je, umjesto da ih izbaci iz prehrane, dobila svoju prvu personaliziranu dijetu koja će joj napokon pomoći da - pobijedi kilograme.

Biološko starenje

Petar je otkrio da ima specifičnu strukturu mišića koji ne reagiraju na treninge snage na očekivan način. Kod ljudi, naime, postoje dva različita tipa mišića. Sprinteri u svom tijelu imaju više mišića tipa II - brza mišićna vlakna, za koja se smatra da su aktivnija, dok trkači na duge staze imaju učinkovitije mišiće tipa I - spora mišićna vlakna. Mnoge studije dokazale su da više gena utječe na to koliko je koja mišićna skupina efektna i na taj način gen pokazuje jesmo li više “sprinteri” ili “maratonci na duge staze”. S ovim testom Petar je saznao kako mu tijelo funkcionira i koje su mu predispozicije. Na temelju uzorka sline dobio je detaljan povratni odgovor koje sportske aktivnosti mu najbolje leže s obzirom na strukturu mišića.

Irena je saznala specifičnosti dva oblika starenja: kronološko i biološko. U kronološkom smislu stari smo onoliko koliko imamo godina,a biološko starenje, starenje je našeg tijela. Molekularni uzrok starenja nalazimo u dužini struktura, tzv. telomera. Radi se o krajevima naših kromosoma. Osim o obliku gena starenja, brzina skraćivanja telomera ovisi o brojnim faktorima iz okoliša. I zato je za Irenu izuzetno važno promijeniti loše životne navike, pravilno se hraniti i pripaziti na male stvari koje su joj se dotad činili nevažnima poput toga da se ne izlaže jakom suncu ili da treba unositi namirnice s puno beta-karotena.

Spomenuti sugovornici samo su neki od ljudi koji žele znati što njihovi geni kažu o reakciji tijela na makronutrijente, koliko mu treba vitamina, masti, minerala, šećera, kada, kako i zašto se javlja osjećaj gladi i nezasitnosti, kako mu funkcionira metabolizam alkohola, kofeina i laktoze, kako vježbati i kako ostati vitalan. Zato su se obratili GenePlanetu da bi otkrili svoju genetsku predisponiranost. Analize Petra, Danijela i Irene su specifične, ali bilo koji pojedinac može naručiti Nutrifit paket od GenePlaneta za 400 eura i dobiti svoju DNK analizu. U Hrvatskoj još ne postoji takva vrsta laboratorija za gene.

GenePlanet, osnovan prije osam godina, najbliži je Zagrebu. Primarno rade genetske pretrage u preventivne svrhe, pomoću kojih osoba može saznati svoje predispozicije i unijeti pozitivne promjene u svoj život.

“Čak 99,9 posto našeg genetskog materijala je identično, dakle on nosi osnovne karakteristike čovjeka, imamo dvije ruke, dvije noge, dva oka... a onih 0,1 posto gena daje nam različitosti: različitu visinu, boju kose, boju očiju, različite talente”, kaže Matjaž Petrović, voditelj prodaje.

“Unutar svake stanice je jezgra u kojoj nalazimo naš genetski materijal. Geni su skup informacija koje odaju kakav je naš organizam, kako izgleda, kako preživljava i kako se ponaša u okolini. Usporedimo li to s knjigom, naš genom je sama knjiga, kromosomi su pojedinačna poglavlja, a geni su odlomci u knjizi. Jednostavno, DNK je uputa o tijelu i njegovim funkcijama, a pomoću DNK analize koju provodimo u našem laboratoriju svaki pojedinac dobije alat kako čitati upute vlastitog tijela.”

Tako na primjer ako proanalizirate njemačku feštu Oktoberfest na kojoj se okupljaju ljudi iz cijelog svijeta, možda primijetite da Nijemci, Skandinavci ili Slaveni popiju desetak piva, dok Azijati popiju jedno ili dva piva.

“Razlika je u genetskom materijalu. Naime, gen zadužen za stvaranje enzima za razgradnju alkohola kod Azijata mahom ima mutaciju i za posljedicu proizvodi enzim koji ne obavlja svoju funkciju. U Europi nije velik broj takvih ljudi, ali ih ima. Za posljedicu, oni ne mogu probaviti veću količinu alkohola. Ono što je drugim ljudima nekoliko pića, njima su jedno ili dva pića. Isto je i s kofeinom i ostalim stvarima. Razlika je čisto biološka, tijelo ima svoj matabolizam koji se bolje ili lošije nosi s tim što u njega unosimo. Neke karakteristike metabolizma čovjek ne može promijeniti, ali može svoje životne navike”, kaže Petrović.

Odgovornost za zdravlje

Osobna DNK analiza nudi svakome da dozna potrebe vlastitog tijela i sukladno tome da unese promjene u prehrani i stilu života.

“Naši testovi dizajnirani su za dvije stvari: prva je edukacija, a druga personalizirana informacija. U edukativnom dijelu pojašnjavamo osnove prehrane. Potom nudimo personalizirane informacije koje smo iščitali iz gena, primjerice, kako čovjek reagira na koji nutrijent. Ne radimo detaljan plan prehrane, ali dajemo osobi alate da sama složi jelovnik ili se obrati nutricionistu”, tumači suradnik GenePlaneta dr. Borut Štrukelj s Farmaceutskog fakulteta u Ljubljani.

“Radimo s više od sedamdeset zemalja na tržištu, prevodimo rezultate testova na više od deset jezika. Ljudi dožive dosta iznenađenja, nisu pojma imali što im kaže njihov genetski zapis. Na koncu, svaka osoba snosi svoj dio odgovornosti što mu se s tijelom i zdravljem događa.

Tri slučaja, tri iznenađujuća otkrića

Irena (44)

Irena je na temelju DNK analize GenePlaneta otkrila da je nositelj jedne nepovoljne kopije gena, što je čini biološki starijom nego što jest. Genetski zapis poput njenog prisutan je kod 40 posto ljudi u populaciji.

Petar (42)

Petrova genetska analiza pokazala je da ima specifičnu strukturu mišića i da mu treninzi snage, bez kardio treninga, neće donijeti mišićnu masu kakvu očekuje s obzirom na trud koji ulaže u teretani.

Danijela (38)

Danijelini geni koji reguliraju metabolizam tražili su više ugljikohidrata i sasvim drukčiju dijetu od one koju je dotad provodila, praktički bez ikakvog učinka na kilograme s kojima se borila. Na temelju DNK analize dobila je napokon personaliziranu dijetu koja će joj pomoći da smršavi.

Zašto sada treba razmišljati o vlastitoj budućnosti

Piše: Mirta Blažev, psihologinja

Učinite mali test: zamislite svoj život za 20 godina. A zatim pokušajte zamisliti kako će izgledati vaš život za 5 godina. Kako ćete izgledati? Hoćete li biti zdravi? Hoćete li raditi ili biti u penziji? Koliko ćete novaca imati? Koliko ćete htjeti trošiti? Hoćete li ići na putovanja? Gdje ćete uopće živjeti?

Pretpostavljamo da je slika života za 5 godina puno jasnija, živopisnija, realističnija i s puno više detalja. Udaljene događaje, kao što je projekcija vašeg života za 20 godina, mozak doživljava apstraktnim, nejasnim... Na njih gledamo u pravilu optimističnije nego prema bližim događajima i zato često ne donosimo odluke koje će nam donijeti dugoročnu korist.

U psihologiji je poznat pojam odgoda zadovoljenja, kao tehnika samokontrole, ali istraživanja pokazuju da smo, nažalost, skloniji prihvatiti manju nagradu odmah nego dobiti veću nagradu poslije (po načelu „Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani!“). Na primjer, skloniji smo kupiti nešto odmah, nego štedjeti za kasnije. Također, poznat je i fenomen nerealnog optimizma, tj. pogreška u razmišljanju prema kojoj smo uvjereni u postojanje manje vjerojatnosti za negativnim događajem u našem životu, naspram drugih ljudi pa često mislimo: „Meni se to sigurno ne može ili neće dogoditi“. Zbog toga smo manje skloni danas razmišljati o problemima koje budućnost može donijeti te sukladno tome i djelovati na njihovo sprječavanje ili ublažavanje.

Stoga se opravdanim postavlja pitanje, kako učinkovitije donositi odluke vezane za budućnost? Poznato je kako je svaki pojedinac u mogućnosti vježbom poboljšati vlastite tehnike donošenja odluka. Potrebno je zamisliti svoju budućnost konkretnije i živopisnije te uzeti vremena za promišljanje o problemima koji dolaze u životu i potencijalnim postupcima koji bi to mogli spriječiti ili ublažiti.

Iako je teško razmišljati o ograničenosti vijeka trajanja vlastitog ljudskog života, potrebno je uvidjeti da je budućnost određena promišljanjima i postupcima sadašnjosti te djelovati danas za bolje sutra.

Allianz je upravo lansirao novo, drugačije osiguranje Allianz Prospekt koje pruža tri mogućnosti: osiguranje od rizika, štednju i zaradu. Vaš novac ulaže se kroz mješoviti fond Allianz Portfolio, što omogućuje veće prinose nakon isteka osiguranja. Uza sve to, možete dogovoriti i dopunsko osiguranje od nezgode, a na dar dobivate besplatnu DNK analizu koja se provodi u suradnji s tvrtkom GenePlanet. Osobna DNK nutrigenetska analiza otkrit će vam kako se kvalitetnije brinuti o zdravlju i kako postići zdrav i mladenački izgled, vitalnost i ljepotu. DNK analiza GenePlaneta dostupna je uz još jedan Allianz proizvod - Allianz NutriFit. Doznajte više na 0800 5000 i www.allianz.hr.

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i Allianza, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 11:30