BRUXELLES - Čovječanstvo bi moglo biti na pragu nove prekretnice u evoluciji, tvrdi antropologinja Cadell Last s Global Brain Instituta u Bruxellesu.
Prosječni životni vijek ljudi već se produžio s 45 godina, koliko je bio na početku 20. stoljeća, do današnjih 80. Do 2050. životni vijek mogao bi narasti na 120 godina kroz kombinaciju novih tehnologija, ponašanja i prirodne selekcije.
Evolutivna promjena koja se nalazi pred čovječanstvom usporediva je s promjenom koja je uslijedila između majmuna i ljudi, tvrdi Last, a očituje se u sve kasnijem sazrijevanju i razmnožavanju ljudi.
Za prethodne evolutivne promjene zaslužne su fiziološke potrebe, no za sljedeći pomak u evoluciji bit će zaslužne kulturne i tehnološke inovacije, koje su uzele maha nakon industrijske revolucije.
Danas je za uspjeh pojedinca potrebno veliko znanje i ekonomsko blagostanje. Prenošenje novih i važnih ideja na sljedeći naraštaj zove se kulturna reprodukcija i zahtijeva sve više i više vremena u modernom društvu.
Više od polovice svih zemalja na svijetu već ima natalitet manji od 2.1 djeteta po paru - manje nego što je nužno za održavanje populacije. S druge strane, biološki sat ubrzano postaje sve manje izražen, uz zamrzavanje jajašaca, in-vitro oplodnju pa čak i uz posvajanje.
- Imate ograničenu količinu vremena i energije, i morate naći ravnotežu između biološke i kulturne reprodukcije, objašnjava Last.
- Sve više se uklanjamo iz genetskog bazena, a sve više unosimo sebe u bazen ideja. To su početni znakovi da se pomičemo prema radikalnom produženju života unutar 20 do 30 godina, uvjerena je.
Pojava umjetne inteligencije u budućnosti bi mogla ukloniti i potrebu za nekvalificiranim, nisko obrazovanim radnicima, što bi ljudima pružilo priliku da se profesionalno bave kulturnom reprodukcijom. Svijet će biti pun ljudi koji žive duže i imaju djecu puno kasnije nego današnji, ‘arhaični’ ljudi.
- Vaše kasne osamdesete ili stote bit će radikalno različite nego što su bile vašim djedovima i bakama, zaključuje Last.