Moguće je da većinom potopljeni kontinent Zelandija bio puno bliže kopnu nego što se to prethodno mislilo, piše The Guardian. To bi značilo da su se biljke i životinje koje su na njemu i oko njega živjele prije 80 milijuna godina mogle kretati između kontinenata.
Zelandija je ove godine proglašen najnovijim Zemljinim kontinentom nakon što je o njemu objavljen članak u časopisu Geological Society of America. Kontinent uključuje i otok Lord Howe koji se nalazi pored istočne obale Australije, Nove Kaledonije i Novog Zelanda.
Znanstvenici koji su kontinent istraživali posljednja dva mjeseca u srijedu su objavili rezultate ekspedicije. "Otkriće mikroskopskih ljusaka organizama koji su živjeli u toplim plitkim morima, spora i peludi kopnenih biljaka ukazuje na to da su geografski profil i klima Zelandije u prošlosti bili znatno drugačiji", rekao je profesor Gerald Dickens sa Sveučilišta Rice.
Istraživači su tlo kontinenta na šest različitih mjesta izbušili do dubine od 860 metara, a prikupljene su sedimentne jezgre pokazale da je kontinent kroz milijune godina doživio značajne tektonske i ekološke promjene.
"Jezgre nam služe kao strojevi za putovanje kroz vrijeme i dopuštaju nam da posegnemo daleko u prošlost", rekao je Stephen Pekar, istraživač koji je bio na vozilu koje je sudjelovalo u bušenju u kolovozu. "Ovim smo istraživanjem prepravili geološku i tektonsku povijest Zelandije."
Vjeruje se da se pet milijuna kvadratnih metara velik kontinent od Australije i Antarktike kao dio Gondwane odvojio prije 80 milijuna godina.
Profesor Rupert Sutherland s novozelandskog Sveučilišta Victoria rekao je da je tijekom ekspedicije na kontinentu otkriveno koliko velike geografske promjene Zelandija tijekom postojanja doživjela. "Ovo bi istraživanje moglo objasniti kako su se biljke i životinje širile južnim Tihim oceanom te kako su evoluirale. Biljke i životinje su se mogli kretati između kontinenata zahvaljujući plitkim morima i kopnu koji su tamo nekada bili, pojasnio je Sutherland.
Geolozi i znanstvenici su se tijekom posljednjih 20 godina povremeno svađali oko priznavanja Zelandije kao kontinenta. Ime je kontinentu inače dao geofizičar i oceanograf Bruce Luyendyk 1995. godine. "Objava ovogodišnjeg članka u časopisu Geological Society of America značajno je doprinijela priznavanju kontinenta", smatra Nick Mortimer, jedan od autora članka.
Mortimer je u veljači za The Guardian rekao da je njegov članak o Zelandiji u časopisu Geological Society of America Today prvi recenzirani članak o tom kontinentu, ali da u njemu nema nije bilo nekih novosti za geologe. U radu se tada tvrdilo da Zelandiju visina kontinentalne ljuske, prepoznatljiva geologija i debljina kore čine kontinentom.
"Zelandija obuhvaća prostor koji je značajnije uzdignut iznad oceanske kore oko nje. Zelandijina kora je tanja od uobičajene kontinentalne kore koja je debela između 30 i 46 kilometara, ali je istovremeno deblja od kore oceanskih bazena koja je u pravilu debela sedam kilometara. Trenutna pravila za priznavanje kontinenata znače da se Zelandija definitivno uklapa u definiciju kontinenta", stoji u članku. "To međutim nije nova spoznaja već postepena. Kontinentalna kora veličine 4,9 kvadratnih kilometara je dovoljna velika i dovoljno samostalna da je nije potrebno definirati niti mikrokontinentom niti kontinentalnim fragmentom već punopravnim kontinentom."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....