Fragment fosila ljudske čeljusti pronađen u pećini Mala Balanica u Sićevu nadomak Niša u Srbiji najstarije je otkriće ljudskih predaka u ovom dijelu Europe.
Znanstvenici vjeruju da su ovdašnji preci evoluirali pod drugačijim uvjetima od onih u zapadnim dijelovima Europe.
Istraživanje su proveli William Jack Rink sa Sveučilišta McMaster u Kanadi, te međunarodni tim pod vodstvom Dušana Mihailovića sa Sveučilišta u Beogradu i Mirjane Roksandic sa Sveučilišta u Winnipegu, također u Kanadi, a studija je objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu "Plot One".
Znanstvenici smatraju da je fosil star najmanje 397 tisuća godina, a vrlo vjerojatno stariji od 525 tisuća godina, doba kad su se obilježja neandertalaca prvi put počela pojavljivati u Europi.
Na evoluciju neandertalskih obilježja snažno je utjecala periodična izolacija grupe individualaca uslijed epizodnog formiranja ledenjaka.
Ljude u jugoistočnoj Europi ledenjaci nikad nisu geografski izolirali od Azije i Afrike, a prema tvrdnjama autora studije, to je rezultiralo na drugačije evolucijske sile koje su djelovale na ljudsku populaciju u toj regiji.
Roksandic objašnjava da njihova studija potvrđuje važnost jugoistočne Europe kao "vrata kontinenta" i jedno od tri glavna područja gdje su ljudi, biljke i životinje tražili utočište tijekom ledenog doba.
Fosil donjeg dijela čeljusti svrstan je u vrstu Homo erectus . Pronađena je 2006. godine, a datiranje je obavljeno na Sveučilištu u Bordeauxu, u laboratoriju doktora Rinka, nuklearnom laboratoriju Sveučilišta McMaster i Istraživačkom centru GEOTOP Sveučilišta u Quebecu u Montrealu, dok su analize sedimenata obavljene na Sveučilištu Oxford Brookes u Velikoj Britaniji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....