ZAPANJUJUĆE OTKRIĆE

Ako globalna temperatura naraste za 1 °C, milijarde ljudi suočit će se s paklom: ‘Tamo se neće moći živjeti‘

Ilustracija: Karta svijeta koja pokazuje rast temperatura tijekom prošlog ljeta

 Profimedia/
Kombinacija visoke temperature i vlage postaje ubojita za mnoge krajeve svijeta

Ako se globalna temperatura naraste za jedan ili više Celzijevih stupnjeva iznad sadašnjih razina, svake će godine milijarde ljudi biti izložene toliko ekstremnim vrućinama i vlazi da se neće moći prirodno rashladiti, pokazala je studija američkih znanstvenika objavljena prije nekoliko dana u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Poznato je kako ljudska tijela kratkoročno reagiraju na ekstremno visoke temperature, a neki od simptoma su vrtoglavica, mučnina, glavobolja, jako znojenje, umor, grčevi u mišićima, smetenost, ubrzano disanje. No, nije samo važna visina temperature nego i vlažnost zraka što se izražava parametrom koji zovemo temperatura "mokrog termometra". Uvriježeno je mišljenje da je temperatura mokrog termometra od 35 Celzijevih stupnjeva pri 100 posto vlažnosti maksimum koji zdravi čovjek može izdržati maksimalno šest sati. Temperatura od 35 stupnjeva pri mokrom termometru dosad je postignuta desetak puta diljem svijeta, uglavnom u jugoistočnoj Aziji te na Bliskom istoku. No, prošle godine objavljena studija znanstvenika Državnog sveučilišta Pennsylvania ograničava temperaturu mokrog termometra za mlade i zdrave ljude na oko 31 Celzijev stupanj i 100 posto vlažnosti. Dakako, osim o temperaturi i vlažnosti, prag izdržljivosti u određenom trenutku razlikuje se od osobe do osobe, a ovisi i o okolišnim čimbenicima, uključujući brzinu vjetra i Sunčevo zračenje.

Rezultati studije u PNAS-u pokazuju da će, ako globalne temperature porastu za dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba, 2,2 milijarde stanovnika Pakistana i Indije, milijardu ljudi koji žive u istočnoj Kini i 800 milijuna stanovnika subsaharske Afrike godišnje će iskusiti mnogo sati topline i vlage koje premašuju razinu ljudske tolerancije. Zabrinjavajuće je i to da su te su regije u kojima žive ljudi s nižim do srednjim primanjima tako da mnogi od pogođenih možda nemaju pristup klima uređajima ili bilo kojem učinkovitom načinu za ublažavanje negativnih zdravstvenih učinaka vrućine.

Ako se zagrijavanje planeta nastavi i bude iznad tri Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, razine topline i vlage koje nadilaze ljudsku toleranciju počet će utjecati na istočnu obalu i središte SAD-a. Na toj razini zagrijavanja Južna Amerika i Australija, također, bi doživjele ekstremne razine vrućine i vlage.

- Modeli poput ovih dobri su u predviđanju trendova, ali ne predviđaju specifične događaje poput toplinskog vala 2021. godine u Oregonu koji je ubio više od 700 ljudi ili temperature u Londonu koja je prošlog ljeta dosegla 40 Celzijevih stupnjeva – rekao je za Phys. org Daniel Vecellio, bioklimatolog s Državnog sveučilišta Pennsylvania i glavni autor studije u PNAS-u.

Analiza koju su početkom rujna objavili Washington Post i neprofitna organizacija CarbonPlan pokazala je da će do 2030. godine četiri milijarde ljudi, a do 2050. godine više od pet milijardi ljudi biti izloženo najmanje mjesec dana ekstremnoj vrućini opasnoj po zdravlje. To je golemi porast u odnosu na prijelaz s 20. na 21. stoljeće kada je ekstremnim vrućinama bilo izloženo dvije milijarde ljudi. U svojoj analizi CarbonPlan je kao opasnu granicu uzeo temperaturu "mokrog termometra" od 32 Celzijeva stupnja. Analiza pokazuje da bi do 2050. godine Osijek mogao imati šest takvih opasnih dana visoke temperature i vlage, Zagreb četiri, Rijeka dva a Split jedan. Najviše opasnih dana zbog "vlažne vrućine" bit će u nigerijskom Lagosu, čak 181 te u Delhiju u Indiji 153.

Naš je planet sad na pravcu zagrijavanja za oko 2,7 Celzijevih stupnjeva do kraja ovog stoljeća što daleko premašuje ciljeve zadane Pariškim klimatskim sporazumom. Podsjetimo taj važni dokument, donesen u Parizu u prosincu 2015. godine, predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stupnjeva (u odnosu na predindustrijsko razdoblje), što bi omogućilo opstanak malih otočnih država poput Fidžija, Maldiva, Maršalovih otoka i drugih. Koliko je taj cilj sada teško dostižan, najbolje govori podatak da se svijet već zagrijao za 1,2 Celzijevih stupnjeva pa bi se globalni rast temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva mogao dogoditi već za desetak godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 20:30