Zbog klimatskih promjena afrički divlji psi rađaju se 22 dana kasnije nego prije 30 godina, tvrde američki znanstvenici u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
Afrički divlji pas (Lycaon pictus) rasprostranjen je jedino u suptropskoj Africi, obično u savanama i ostalim osvijetljenim šumskim područjima. Njegovo krzno je crne, smećkaste i bijele boje te prošarano mrljama različitih oblika i veličina. Ugrožena je vrsta, a prijeti mu opasnost od lova i gubitka staništa. Procjenjuje se da je u divljini ostalo oko 6600 afričkih divljih pasa koji žive u nekoliko afričkih zemalja među kojima su i Bocvana, Tanzanija, Zimbabva, Namibija, Zambija i Mozambik.
Izrazito su socijalne životinje koje žive u čoporima od oko 20 jedinki. Spolno zreli ovi psi postaju s 12 do 18 mjeseci. Dosad su se parili najčešće od ožujka do lipnja kad je u područjima koja nastanjuju druga polovina kišne sezone.
- Afrički divlji psi vole se razmnožavati u najhladnije doba godine, a to dolazi sve kasnije – rekla je za New Scientist dr. Briana Abrahms sa Sveučilišta Washington u Seattleu i voditeljica studije objavljene u PNAS-u.
Dr. Abrahms i njezini kolege analizirali su podatke o 60 čopora afričkih divljih pasa u Bocvani koji pokrivaju razdoblje između 1989. i 2020. godine uključujući datume kada su se psi okotili svake godine. Usporedili su ove podatke s klimatskim modelom koji su stvorili na temelju informacija s obližnje meteorološke stanice. Naglasimo, Bocvana zapravo ima dva godišnja doba, ljeto i zimu.
Prosječni datum kada su se ženke okotile bio je 1990. godine 20. svibnja, ali se taj datum 2020. godina pomaknuo na 12. lipnja. Prosječni pomak u datumu rođenja bio je 22 dana tijekom 30 godina, ili oko sedam dana po desetljeću.
- Nejasno je zašto se baš divlji psi vole razmnožavati kada je temperatura najniža, no vjerojatno je to povezano s optimalnim uvjetima lova - kaže Abrahms.
- Prvih devedesetak dana kada divlji pas dođe na svijet, o njemu brine njegova majka u jazbini. Tijekom tog razdoblja, ostali psi u čoporu moraju loviti i za majku i za štene - pojasnila je dr. Abrahms.
Njezin je tim je otkrio blisku korelaciju između pomaka u datumima rođenja i porasta temperature. Maksimalna dnevna temperatura koju su iskusili psi porasla je za 3,8 Celzijevih stupnjeva u razdoblju istraživanja. Porast temperature također može utjecati na stope preživljavanja štenaca.
- Vidimo manje štenaca koji zapravo izlaze iz jazbine - kaže Abrahms iako nije jasno zašto. Promjene u rasporedu uzgoja zbog klimatskih promjena uočene su kod mnogih životinja, uključujući crvene vjeverice i velike sjenice, ali promjena kod divljih pasa čini se neobično dramatičnom.
- Ova će studija pomoći da preusmjerimo naše napore na očuvanje populacije divljih pasa – naglasila je dr. Abrahms.