Prije 155 godina svijet je dobio genijalca koji će tijekom svoga života u potpunosti promijeniti lice i način života civilizacije kojoj je pripadao. Na samom prijelazu s 9. na 10. srpnja 1856 godine u ličkom selu Smiljan rodio se Nikola Tesla - jedan od najvećih izumitelja u ljudskoj povijesti.
Njegov otac Milutin bio je pravoslavni svećenik, za ono doba vrlo obrazovan čovjek koji je govorio i pisao na njemačkom i talijanskom jeziku. Teslina majka Đuka Mandić također je potjecala iz svećeničke obitelji. Bila je nepismena, ali vrlo inteligentna žena koja je izumila niz korisnih oruđa u njihovu domaćinstvu.
Tesla je kasnije često isticao kako je svoju stvaralačku imaginaciju naslijedio od majke.
Kviz o Nikoli Tesli: Provjerite koliko znate o jednom od najgenijalnijih izumitelja u povijesti
Mladi Nikola školovao se u Gospiću, Karlovcu. Grazu i Pragu. Dvije godine radio je u Telefonskom društvu u Budimpešti, a 1884. godine otišao je u Ameriku gdje je u New Yorku upoznao slavnog izumitelja Thomasa A. Edisona.
Pokušao ga je zainteresirati za svoje izume na području izmjenične struje, ali bezuspješno jer je Edison vjerovao da je budućnost u istosmjernoj struji. No, bio je u krivu jer se Teslin višefazni sustav izmjenične struje proširio diljem svijeta i postao njegov najveći spomenik zbog čega njegov biograf Robert Lomas tvrdi da je “Nikola Tesla čovjek koji je izumio 20. stoljeće”.
Iza Nikole Tesle ostalo je više od 700 patenata. Mnogi su na području izmjenične struje, ali i na nizu drugih područja, poput primjerice radiotehnike.
Od 1896. do 1914. godine patentirao je seriju izuma koji čine osnovu radiotehnike. Na moru u blizini New Yorka 1898. godine bavio se radioeksperimentima s brodom bez posade koji bežičnim putem izvršava sva željena kretanja po moru na udaljenosti od nekoliko kilometara.
Nadalje, u Colorado Springsu podigao je veliku radiostanicu te ostvario bežičnu telegrafiju na udaljenosti od 1000 kilometara. No, unatoč Teslinom golemu doprinosu, Nobelova nagrada za otkrića na području bežične telegrafije 1909. godine dodijeljena je talijanskom inženjeru Guglelmu Marconiju, koji je 1901. godine uspostavio prvu radiotelegrafsku vezu između Europe i SAD-a.
Tesla je zatim četiri desetljeća vodio sudske sporove za svoje patente iz radiotehnike da bi 1943. godine, nakon njegove smrti, američki Vrhovni sud priznao da je Tesla, a ne Marconi otac radiotehnike.
Neki povjesničari znanosti danas smatraju da je Tesla došao do još dva epohalna otkrića. Riječ je o otkriću X zraka, za koje je Nijemac Wilhelm Conrad Roentgen 1901. godine dobio Nobelovu nagradu te otkriću elektrona, za što je 1906. godine Nobel pripao Britancu Josephu Thomsonu.
Suvremeni Teslini biografi često ga spominju i kao “pradjeda” modernih oružja poput krstarećih projektila te Interneta jer se još prije stotinjak godina zalagao za ideju “svjetskog sustava za povezivanje komunikacija u jedan sustav”.
- Tesla je ikona. Bio je baš onakav kakvo bi i čovječanstvo trebalo biti: iskorištavao je snagu prirode koristeći visoku tehnologiju, a pritom joj nije činio štetu - izjavio je u New Yorku dr. Marc J. Seifer, autor knjige “Čarobnjak: život i vrijeme Nikole Tesle”.
Seifer je jedan od tisuća štovatelja lika i djela Nikole Tesle koji su pokrenuli akciju za spas Wardenccyffea, posljednjeg laboratorija velikog izumitelja. Riječ je o lokaciji na Long Islandu u New Yorku gdje je bio podignut glasoviti 29 metara visok toranj za bežični prijenos energije, koji je srušen tijekom Prvoga svjetskog rata.
Danas se tamo nalazi zgrada u kojoj je Nikola Tesla imao svoj laboratorij.
Čovjek iznimne imaginacije
Tesla je, tvrde njegovi biografi, bio čovjek iznimne imaginacije: kad god bi zamislio neki predmet, taj mu se odmah prikazao kao živ i stvaran. Njegove su zamisli u tolikoj mjeri imale osobine stvarnih predmeta, da je vrlo teško mogao odvojiti privid od stvarnosti.
Kada je 1883. godine u Budimpešti šetao s prijateljem Antonom Szigetijem, otkrio je rotirajuće magnetsko polje na kome se zasniva višefazni sustav izmjeničnih struja. Eureka trenutak dogodio se baš kad je Sunce zalazilo što ga je podsjetilo na ulomak iz Goetheova “Fausta”.
- Dok sam u inspiraciji izgovarao riječi, ideja mi se pojavila kao bljesak munje i u jednoj sekundi je bila otkrivena istina - prisjetio se Tesla u svojoj knjizi “Moji pronalasci”.
U New Yorku danas je malo je mjesta koja svjedoče o šest desetljeća Teslina života u tome gradu. Jedno od tih mjesta jest hotel New Yorker na Manhattanu gdje je Nikola Tesla živio od 1933. - 1943. godine. Da je New Yorker bio Teslin hotel, upada u oči već na ulazu. Naime, u izlogu hotela nalazi se svojevrsni “Hall of Fame” s fotografijama poznatih osoba koje su živjele ili odsjedale u New Yorkeru. Tako je u gornjem kutu jedna od posljednjih fotografija Nikole Tesle, snimljena 1942. godine, kada ga je posjetio tadašnji jugoslavenski kralj Petar II. Karađorđević u pratnji Teslina nećaka Save Kosanovića. S bočne strane hotela koja izlazi na 34. ulicu 2001. godine postavljena je spomen ploča Nikoli Tesli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....