Mladi povjesničar Borna Marinić krije se iza portala Domovinskirat.hr i popularne Facebook stranice Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat koja broji 132 tisuće pratitelja, autor je brojnih dokumentarnih filmova i knjiga s temom rata devedesetih. U svibnju 2021. godine pokrenuo je podcast emisiju, najviše kako bi mladima približio temu Domovinskog rata.
Rođen je 1992. godine u Zagrebu, rata se baš ne sjeća, ali kako kaže, jedno mu se sjećanje vratilo. Kod raketiranja Zagreba 1995. bio je na čuvanju kod majčine prijateljice. Nakon što je napad prestao, Borna je s tom gospođom trčao prema telefonskoj govornici kako bi javili njegovoj majci da je sve u redu.
– Kasnije kad sam majci rekao da se toga sjećam, prisjetila se da je nismo uspjeli dobiti. Plesala je u Kazalištu Komedija, svi su tada sve zvali, linije su popucale - prisjeća se Borna te uspomene.
Sve praznine u sjećanju o ratu bile su mu motivacija za daljnje istraživanje. Rupe od gelera na fasadama kuća koje se prostiru uz staru cestu koja vodi od Turnja do Obrovca, onu cestu kojom je uvijek volio putovati i koja je za njega oduvijek bila misterij. Iza svake rupe za Bornu se krila neka priča.
Ljubav općenito prema povijesti stekao je u četvrtom razredu srednje škole. Shvativši kako ima bolje ocjene iz povijesti nego iz ostalih predmeta, odlučuje upisati studij povijesti na Filozofskom fakultetu. Dok su njegove kolege čitale literature vezanu uz staru Grčku i Rim, Borna je posuđivao Bitku za Vukovar. Sve se više bacao u čitanje i znatiželja je buktala. Upravo je u tom vremenu njegov život dobio smjer.
Na drugoj godini fakulteta počinje pisati na vlastitom Facebook profilu o događajima koji su se dogodili na današnji dan, a tiču se Domovinskog rata.
– Neke je ljude to počelo zanimati ali ja nisam htio gnjaviti one koje imam na svom privatnom Facebook-u nego sam napravio stranicu na kojoj će čitati samo oni ljudi koji označe sa sviđa mi se - prisjeća se Borna. Tada sve kreće.
100, pa 200 pratitelja ubrzo se pretvara u 1000. Danas je ta brojka veća od 100 tisuća oznaka "sviđa mi se". – Kad vidite toliki broj zainteresiranih, shvatite da i te kako ima smisla. Od tada sam krenuo ozbiljnije - priča Borna.
Glavna mu je misija popularizirati temu Domovinskog rata, posebno mladim ljudima koji nikad nisu osjetili to zlo. Doprijeti do mlađe publike lakše je preko podcast emisija, Facebook stranica i ostalih alata digitalnog doba nego preko knjiga.
– Teže će mladi čitati knjige i listati, prije će zastati dok surfaju i vide nekakvu fotografiju, pa onda odvojiti minutu ili dvije da pročitaju ozbiljniji tekst - zaključio je Borna.
Za povjesničare - istraživače na tržištu rada ne cvjetaju ruže, govori nam Borna. Svoje je poslovne početke preko studentskog ugovora imao u Hrvatskom povijesnom muzeju. Tamo nije ostajao dugo, jer, kako se prisjeća, stupio je u kontakt s urednikom TV Kalendara koji ga poziva u redakciju.
– Njemu se svidjelo kako pišem. Meni je to bilo van svemira - iskren je Borna. Nakon TV Kalendara ostaje bez posla, no ne zadugo. Prijavljuje dokumentarac na natječaj koji je tada raspisao HRT. – Prva je tema bila o antifašizmu. Nekako sam uspio odraditi tu temu koja je uvijek vruća i nastao je film Antifašisti. Nakon toga radili su se dokumentarci poput filma o akciji Borovo Selo, Krvavi Uskrs i ostali - nabraja Borna.
U svibnju 2021. godine Borna otvara podcast Gdje si bio ‘91 jer je kroz snimanje dokumentaraca i intervjuiranja raznih ljudi shvatio koliko se materijala zapravo baca u smeće. Kaže kako u dokumentarcu od deset sugovornika svatko može dobiti po par minuta. A u tim svjedočanstvima se kriju priče u priči.
– Ti ljudi koje sam intervjuirao za filmove samo su nastavili govoriti na mom podcastu. Kroz audiovizualnu formu možeš postići puno, imaš više vremena ispričati priču. Danas se više gleda nego što se čita - objašnjava nam Borna.
Kako i sam kaže, ovo je posao koji se radi svaki dan, cijeli dan, ne postoji nedjelja. Istraživački smjer povijesti za mnoge znači vječnu životnu financijsku brigu. – Mislim da onaj koji upisuje studij povijesti ne bi trebao stvari gledati kroz prizmu novca i zarade, barem ja nisam. Tek kad sam osnovao obitelj sam shvatio – OK, trebam sada i nešto ozbiljnije zarađivati - govori Borna.
Snalazi se tako što zaradu iz dokumentiranih filmova te zaradu s Hrvatskog katoličkog radija, točnije iz emisije Domoljubne minute koje vodi svakoga dana, ponovno ulaže u posao. Primjerice, zarađeni novac s ovih već nabrojanih smjerova on će ponovno uložiti u opremu za snimanje podcast emisija. Otvorio je i vlastiti web shop na adresi shop.domovinskirat.hr u kojem se mogu pronaći majice s motivima iz Domovinskog rata. – Najviše zarađujem od filmova, kad me plaćaju produkcijske kuće. Tu je ozbiljniji novac. Ali doći do toga, da radiš kao scenarist i redatelj, moraš odraditi toliko posla iz ljubavi, bez razmišljanja o novcu. - iskren je Borna.
Kako posao povjesničara nikad ne staje, Borna nam otkriva kako se već sprema za jesen, jer tad započinje raditi dokumentarac o Andriji Andabaku koji će se iduće godine prikazivati na HRT-u. Film je to o čovjeku koji uništio najviše oklopnih vozila u Domovinskom ratu. Kada je Borna shvatio kako o njemu ne postoji film, odmah je pomislio kako se to mora promijeniti. Osim toga, kreće raditi i na serijalu u tri dijela o ženama Domovinskog rata.
- Ne samo o ženama koje su uzele pušku u ruku, nego ću pokušati približiti ulogu žene kao majke, kao sestre, supruge te ispreplesti te priče - završava Borna te dodaje kako misli da je ispred njega jedan od najizazovnijih projekata do sada.