JOSIP GRANIĆ

Pročelnik HGSS-a: “70. obljetnicu HGSS-a slavimo izložbom tvitova koji su spasili živote”

Josip Granić
 CROPIX
‘Ljudska mašta, i ponekad glupost, nemaju granica i izvrsno služe kao materijal za objave‘, kaže Josip Granić

1. Gospodine Granić, čestitam na 70. obljetnici Hrvatske gorske službe za spašavanje. Kako i zašto je osnovana i za što je služila u ono doba?

- Sama služba osnovana je 1950. godine, ali ideja o osnivanju seže u vrijeme prije 2. svjetskog rata. Osnivanju se pristupilo unutar Planinarskog saveza Hrvatske nakon nekoliko nesreća planinara i alpinista širom tadašnje države, a sve s ciljem da se formiraju ekipe koje će organizirano ići u spašavanje. Svrha postojanja i djelovanja službe je ista kao i danas, spašavanje i sprječavanje nesreća u planinama i svim teško pristupačnim terenima.

2. Koje su najveće akcije spašavanja ostale u pamćenju starijih članova HGSS-a?

- Tijekom 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća bile su brojne teške akcije spašavanja u stijeni Kleka. Također, redovito su naši članovi djelovali s kolegama iz GRZS-a (Slovenski GSS) u Julijskim Alpama. Sjećamo se velike potrage u zimskim uvjetima s tragičnim ishodom na Medvednici kada su nađena tri mrtva djeteta koja su se smrznula, zatim potresa u Banjoj Luci 1969. kada smo radili evakuaciju s viših katova bolnice, poplave u Zagrebu 1964., izvlačenja iz jame Podgračišće 2 na -243 metra na Braču, velike potrage u zimskim uvjetima na Risnjaku 1985., evakuacije izbjeglog stanovništva iz Sv. Roka i susjednih sela preko Velebita u ratnim uvjetima 1991. zajedno s pripadnicima hrvatske vojske... Naši su članovi vršili spašavanja i u brojnim ekspedicijama u inozemstvu, na najvišim svjetskim vrhovima.

3. Koja osnovna načela službe vam je prenio Vinko Prizmić kojeg ste naslijedili na mjestu pročelnika nakon njegova četiri mandata?

- Pretpostavljam da se radi o istim načelima koja je njemu prenio njegov prethodnik. Zadatak pročelnika Službe je, a svi do sada su to uspješno radili, pobrinuti se da članovi HGSS-a mogu nesmetano i s velikim elanom ići u akcije spašavanja te ispunjavati svrhu postojanja HGSS-a. Mi smo nacionalna, volonterska, neprofitna i apolitična organizacija, to su osnove našeg ustroja i načela po kojima radimo. Osim spašavanja, djelovanje HGSS-a usmjeravamo na opće dobro i pokušavamo pomoći svakom segmentu društva, koliko je u našoj moći, od turizma, gospodarstva, do nama bliske zaštite prirode i, naravno, sigurnosti.

4. Ove subote u kinu Urania u Zagrebu otvarate izložbu s nekim od tvitova koji svojom kreativnošću oduševljavaju ljubitelje prirode. Takav je i poziv na izložbu: “Dragi turisti, mi smo jako pristupačni ljudi, no zaista ne želite naše društvo dok ste na moru”. Tko sve sudjeluje u osmišljavanju tvitova?

- Kao i svaki zadatak u HGSS-u, tako i pisanje objava i slanje preventivnih poruka putem društvenih mreža radi tim ljudi unutar Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a. Sastavljeni su mahom od mlađih članica i članova Službe. Zezamo ih da im posao i nije pretežak jer ljudska mašta, i ponekad glupost, nemaju granica i izvrsno služe kao materijal za objave.

5. Uz legendarni tvit o japankama zgodan je i onaj: “Jeste li se u ovim hladnim danima čuli sa svojom rodbinom treće životne dobi, naročito samcima, a da nema veze s nasljedstvom?”. Je li taj tvit rezultirao povećanim brojem intervencija i pomoći starijima?

- Nadamo se da je rezultirao većim brojem poziva prema osobama starije životne dobi, poglavito na neurbanim područjima, te većom brigom za njih. Time direktno mi imamo manje posla i intervencija. Svrha poruka je da dobijemo manje poziva u akcije i da osvijestimo javnost da poduzme osnovne korake kako do akcija i intervencija ne bi ni došlo.

6. Dakle i tvitovi su spasili brojne živote. Koji su vama osobno najbolji, a koji najpopularniji?

- Osobno najdraži mi je: ‘Dragi turisti, ljudsko biće može preživjeti tri dana bez vode. Netko drugi je to testirao kako vi ne biste morali. Brinite o sebi i drugima. U slučaju nesreće zovite 112’. Nekoliko njih su podjednako popularni, možda je najveći doseg imao onaj s prekriženom japankom od 19. lipnja 2019.

7. Prije 13 godina dobili ste nagradu s tadašnjom kujicom Hosan za pronalazak tada 3,5-godišnjeg djeteta u okolici Požege. Kao speleolog i planinar, koju akciju spašavanja osobito pamtite?

- To je akcija koju najviše pamtim, kao i mjesec dana rada na poplavama u županjskoj Posavini. Kao speleolog najviše pamtim svoju prvu veću akciju speleo spašavanja, tada iz jame Kita Gaćešina.

8. Na vrhu top liste opasnih mjesta je često Anića Kuk u NP-u Paklenica. Koje su još lokacije česta mjesta intervencija i zašto?

- Anića Kuk je uvijek pri vrhu samo zbog velikog broja posjetitelja. Nije ništa opasniji od bilo kojeg uređenog penjališta u ostatku svijeta. Dapače, zbog odlične suradnje NP-a Paklenica i HGSS-a te dežurstva naših članova u parku smatram da je sam kanjon Paklenice, kao i stijena Anića Kuk, jedan od sigurnijih na svijetu za penjanje. Vidjeli smo ovo ljeto opet da je Bikovo bilo na naslovnicama. Svaka planina, brdo i zanimljiva lokacija koja privlači ljude svojom atraktivnošću i blizinom velikim turističkim odredištima je zasigurno mjesto čestih intervencija. Zakon velikih brojeva nalaže da će tamo biti veći broj akcija jer je i veći broj ljudi, ali također podcjenjivanje prirode i precjenjivanje svojih mogućnosti te ignoriranje sigurnosnih preporuka dovode do većeg broja akcija spašavanja.

9. Imate 25 stanica, stotinjak vozila, oko 1500 članova. Kako se postaje vaš član i imate li podatak koliko ste ljudskih života spasili i koje su akcije najzastupljenije?

- HGSS broji 1018 članova te ima više desetaka suradnika unutar ispostava, a oni su na putu da postanu članovi kada se za tim pokaže potreba. Ako znamo da smo u ovih 70 godina imali više od 12.000 akcija spašavanja, a zapamtite da mi jednu poplavu, u kojoj spasimo ili evakuiramo možda i desetke ljudi, vodimo kao jednu akciju, onda je brojka spašenih ljudi jako velika. Zasigurno se radi o više od 20.000 ljudi kroz ovih uspješnih 70 godina. Najzastupljenije akcije HGSS-a su potrage za nestalima, iznose oko 70% naših akcija.

10. Kakve se opasnosti kriju sada, za vrijeme koronakrize?

- Do sada smo svi već nebrojeno puta čuli što možemo očekivati, ali virus nas ipak povremeno iznenadi. Smatram da je posao oko koronakrize u RH odrađen iznimno dobro, a ono što smo mi osjetili jest značajan porast našeg djelovanja. Kao operativna snaga sustava CZ-a HGSS se odmah stavio na raspolaganje te smo u periodu od ožujka do polovice svibnja odradili više od 16.000 volonterskih sati i nekoliko tisuća različitih aktivnosti. Također, primjetan je bio značajan porast akcija na neurbanim područjima. Ljudi su nakon zatvaranja u svoje domove naglo krenuli u prirodu, oni koji inače idu u planine, ali sada u velikom broju i oni koji do tada nisu išli. Shodno tome, imali smo povećan broj akcija spašavanja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 19:22